Zašto smo skloni jesti slatku i masnu hranu?

Premda znate da niste trebali, opet ste posegnuli za slatkim ili masnim zalogajem. Bilo da se radi o čokoladici, vrećici čipsa ili manjoj porciji prženih krumpirića, jednostavno im niste uspjeli odoljeti.

I onda u svoju obranu kažete da vas je "vrag na to natjerao", ali nova studija pokazuje da vas je zapravo na konzumaciju slatkog ili masnog natjerao - vaš mozak, javlja Zimo.

Žudnja mozga za slatkim

Nastojeći istražiti ulogu mozga u žudnji za hranom s visokim udjelom masti i šećera, međunarodni tim znanstvenika koji su vodili stručnjaci s Instituta Max Planck za istraživanje metabolizma, odabrao je grupu ljudi normalne tjelesne težine kojima je dvaput tjedno u osam tjedana davao da konzumiraju puding s visokim udjelom mliječnih masti. Istodobno su svakodnevno konzumirali i drugu hranu koju obično jedu.

Prije i za vrijeme studije znanstvenici su pratili njihovu moždanu aktivnost.

Kontrolna skupina dobivala je porciju pudinga s istom količinom kalorija, ali s manje masti i šećera.

Naša sklonost da jedemo hranu s visokim udjelom masti i šećera, takozvani zapadnjački način prehrane, može biti urođen ili se razvija kao rezultat prekomjerne tjelesne težine. No vjerujemo da nas na ovakvu navadu zapravo nauči naš mozak, rekao je Sharmili Edwin Thanarajah, znanstveni novak na Institutu Max Planck i jedan od autora studije, izlažući glavnu hipotezu studije.

Istraživanje mozga

On i njegovi kolege su ustanovili da se moždana aktivnost znatno povećala u skupini koja je jela puding s visokim udjelom masti i šećera, što je posebno aktiviralo dopaminergički sustav (koji uključuje dopamin), područje u mozgu odgovorno za motivaciju i nagradu.

Dopamin je poznat kao hormon koji nam omogućuje "osjećaj ugode" i važan je s evolucijskog stajališta.

Mozak oslobađa velike količine dopamina kada prakticiramo stvari nužno potrebne za preživljavanje i reprodukciju, a to su konzumiranje hrane i seks.

Mjerenja moždane aktivnosti koja smo obavili na ispitanicima pokazala su da se mozak sam po sebi 'preusmjerava' kada konzumiramo čips i sličnu hranu. On nas podsvjesno uči da preferiramo hranu kojom sami sebe nagrađujemo. Kroz ovakve promjene u mozgu, nesvjesno ćemo uvijek preferirati hranu koja sadrži puno masti i šećera, pojasnio je voditelj studije Marc Tittgemeyer.

Kombinacija masnoće i šećera posebno je "nagrađujuća kombinacija".

Istraživači su u studiji istaknuli da mnoge vrste današnje prerađene hrane imaju visoku energetsku vrijednost te često sadrže i masnoće i šećere, što narušava zdravlje.

Debljanje

Za vrijeme trajanja istraživanja ispitanici se nisu udebljali ništa više od onih iz kontrolne skupine, a ni razina šećera i kolesterola u krvi nije im se bitno promijenila. No istraživači pretpostavljaju da će se njihova sklonost prema masnoj i slatkoj hrani nastaviti i nakon završetka studije.

U mozgu se stvaraju nove veze koje se ne uspijevaju tako brzo raskinuti. Uostalom, cijela poanta učenja i jest u tomu da jednom kada nešto naučite to ne zaboravite tako brzo, rekao je Tittgemeyer.

Rezultati istraživanja objavljeni su u američkom znanstvenom časopisu Cell Metabolism.

Znanstvenici koji su je proveli upozorili su da studija podupire, ali ne dokazuje njihovu hipotezu, dijelom i zbog malog broja ispitanika, njih samo 57.

Ističu da bi rezultati mogli biti drugačiji kod ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom, drukčijim prehrambenim navikama ili u slučaju kraćeg trajanja studije.