Zašto se Carski vinogradi nazivaju Carskim: Priča o žilavki i blatini

Povijesni i arheološki spomenici pokazuju da je tradicija uzgoja vinove loze u Hercegovini duga više od 2000 godina.

Ilirsko pleme Daorsi, koje je živjelo u ovim krajevima, uzgajalo je vinovu lozu davno prije nove ere, prije nego što su rimske legije polovinom 2. stoljeća pr. n. e. zavladale današnjom Hercegovinom.

Spomenici iz mogorjelo-rimskog doba, grozdovi na srednjovjekovnim bogumilskim stećcima na Radimlji i drugi dokumenti o tome svjedoče.

Razvijenu vinogradarsko-vinarsku djelatnost toga vremena dokumentiraju i drugi arheološki nalazi, među kojima posebno mjesto onima s lokaliteta Bijelog polja kraj Mostara. Dubrovački vinogradi u Hercegovini spominju se i između 1234. i 1240., 1254. i 1256., te 1289., 1301. i kasnije.

Nikad napuštena ljubav

Hercegovac ni u najtežim vremenima nije napustio uzgoj vinove loze. Na škrtu zemljištu, uz tešku obradu, vinogradarstvo je bilo osnov bitisanja hercegovačkog seljaka. S vinom je dijelio sve tegobe, počinjao i završavao sve radosti. Vino ga je pratilo u životu i u smrti.

Prvi interes za organiziran razvoj vinogradarstva i vinarstva javlja se u Hercegovini nakon austrougarske okupacije (1878).

Godine 1886. formira se Vinogradarsko-voćarska stanica u Gnojnicama, a vino iz njenih vinograda postaje redovni napitak na bečkom carskom dvoru. Narod zbog toga vinograde u južnom dijelu Mostara naziva – Carskim.

Vinogradi širom Hercegovine

Kao da je vinogradima tijesan samo uzani prostor u meandrima Neretve pa, vjerni vjekovnoj tradiciji staništa, nastavljaju širenje ka visoravnima Brotnja na desnoj i Dubrava na lijevoj strani Neretve.

Na tim prostranstvima vinova loza u malim vinogradima zaljubljenika vinograda i plantažama HEPOK-a kao da prkosi kamenu i drači dokazujući svoju vitalnost i postojanost.

Pročitajte još

Evo koliko traje vino nakon otvaranja?

Vinogradi desne obale Neretve, nizvodno od Mostara, započinju đerdan kompleksom Kručevići na kojem se u meandru Neretve proizvodi vinsko grožđe, uglavnom žilavka i blatina i njihovi pratioci.

Žilavka i blatina

Kvalitetno bijelo suho vino žilavka potječe iz mostarskog vinogorja. Vino se odlikuje svijetlom žućkastom bojom sa zelenkastim refleksima, razvijenim mirisom i harmoničnim okusom u kojem dominiraju suhoća i svježina.

Kada stranac "pogleda u oko" blatini, postaje mu jasno zašto u Hercegovini vina koja u njegovoj zemlji zovu crvenim nazivamo crnim.

Etnološki rečeno, boja blatine Mostar je nalik boji poludragulja češkog granita s težnjom da na površini odsjene tamnoljubičastim odbljescima.

Pjesnički kazano, to je krilo gavranovo ili dubina crnog oka djevojačkog. Kao i žilavka, i blatina je autohtona hercegovačka sorta.