Što je dobro u kestenu?

Pitomi kesten, lat. Castanea sativa, je jedna od prvih namirnica koje je čovjek jeo. Najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a povjesničari kažu da se počeo širiti po Europi preko Grčke.

Kestenovo drvo slično je hrastu, vrlo je cijenjeno i kvalitetno te može doživjeti 500 godina, piše portal Alternativa za vas.

Smatra se da je najstarije drvo kestena, zvano "Sto konja" (Castagno dei Cento Cavalli) na planini Etna i vjeruje se da je staro između 2000 i 4000 godina.

U prošlosti su ga, kao i danas, jeli pečenog i kuhanog, a od mljevenog kestena pravili su napitak koji je služio kao nadomjestak za kavu. Od kestenova meda pripremali su medenu rakiju i medicu.

Legenda kaže da je grčka vojska preživljavala na kestenju tijekom povlačenja iz Male Azije 401. godine prije Krista.

Škrob

Kesten ima dvostruko više škroba nego krumpir, pa nije čudo da je još uvijek jedna od važnijih namirnica u Kini, Japanu i Južnoj Europi.

Tamo se često koristi u obliku brašna za kruh zbog čega je dobio nadimak "Stablo kruha".

Poput oraha i badema, ne sadrži gluten, pa je pogodan za prehranu oboljelih od celijakalije, osjetljivih na gluten ili alergičnih na pšenicu.

Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamine A i C. Oni se sačuvaju prilikom kuhanja, jer plod štiti debela kora.

Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar te mangan.

U sto grama sirovog ploda ima 200 kalorija, a glavni sastojak mu je škrob, kojeg u kestenu ima oko 44 posto.

Jedini 'orah' s vitaminom C

To je jedino orašasto voće s vitaminom C. Osim toga kesten je neobično bogat folnom kiselinom, koja inače se nalazi u zelenom lisnatom povrću.

Folna kiselina je potrebna za rast stanica, sintezu DNA i normalan rad živčanog sustava.

Unos hrane bogate folnom kiselinom povećava izglede za začeće, a tijekom trudnoće osigurava pravilan razvoj fetusa.

Kesten je bogat izvor mono-nezasićenih masti poput oleinske i palmitinske kiseline.

Mononezasićene masti štite zdravlje kardiovaskularnog sustava i pomažu sniziti razinu kolesterola.

Zbog visoke energetske vrijednosti kesten preporučuje se djeci, sportašima, trudnicama i starijim osobama.

Kod čega pomaže?

Pomaže kod bubrežnih i probavnih tegoba, a može se koristiti i za izbacivanje viška vode iz organizma. Uz to, djeluje i protuupalno, pa idealna je namirnica za osobe koje pate od artritisa i reume. Čaj od kestena ublažuje simptome astme i kašalj.

Tinktura načinjena od dijelova ove biljke pokazala se vrlo djelotvornom protiv hemeroida. Općenito, kesten pozitivno utječe na vene.

Kestenov med je vrlo zdrav i pospješuje cirkulaciju, štiti jetru, pomaže kod gastritisa, anemije te fizičke i intelektualne iscrpljenosti.

Kora kestena i drvo bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi (sredstvo za stezanje površine sluznice i povrijeđene kože).

Rese kestena koriste se za zaustavljanje proljeva i krvarenja te kod vanjskih ozljeda kože.

Kuhani plodovi pročišćavaju krv, naročito pomažu kod viška mokraćne kiseline te se preporučuju oboljelima od gihta i reume.