Povrće koje trebate češće imati na tanjuru

Povrće je idealna hrana želite li organizmu pružiti obilje nutrijenata i malo kalorija. Patlidžan nije iznimka. Možda ne izgleda kao tipično povrće, zbog svojih mesnatih, krupnih plodova najčešće ljubičaste boje i sjajne, debele kore, ali po sastavu to svakako jest.

Šalica kockica patlidžana sadrži samo 20 kalorija i potpuno je bez masnoća. U njoj su 3 grama vlakana, 1 gram proteina, 5 grama ugljikohidrata, 3 grama šećera, 188 mg kalija te neki drugi vitamini i minerali: u takvoj je porciji najmanje pet posto preporučenog dnevnog unosa bakra, mangana te vitamina B1 i B6, kao i pet do deset posto potreba za vlaknima. Vlakna su zaslužna za bolju pokretljivost crijeva, pomažu u održavanju poželjnih razina šećera u krvi i produljuju osjećaj sitosti, piše Živim.hr.

Dobitni sastav

Uz navedeno, patlidžan je bogat antocijaninima, pigmentima zaslužnim za njegovu prepoznatljivu ljubičastu boju. Oni djeluju antioksidativno i, pokazuju studije, pružaju niz dobrobiti - od smanjenja rizika za bolesti srca, preko umanjenja oksidativnog stresa do prevencije raka. Među njima je nasunin, antioksidans čiji je dobar izvor patlidžanova kora. Smatra se da sudjeluje u čišćenju mozga od štetnih slobodnih radikala koji mogu napasti i oštetiti vanjske membrane moždanih stanica slabeći njihovu sposobnost funkcioniranja punim kapacitetom. Patlidžan sadrži i fenolne spojeve koji se ponašaju kao antioksidansi, zatim lutein, zeaksantin itd. Navedeni sastav odnosi se na najpoznatiji nam patlidžan, onaj zagasitoplave do ljubičaste boje. No, uzgajaju se i zeleni, žuti, pa i bijeli patlidžani, ovalni, cjevasti ili okrugli. Svi su oni potekli od prvotnog patlidžana koji je imao skromne plodove bjelkaste boje veličine jajeta. Svijetom se proširio iz Kine i Indije, a u europskom dijelu Sredozemlja, pa i na području Hrvatske, udomaćio se između 14. i 16. stoljeća. Danas je uobičajen u kuhinjama Mediterana i Balkana u koje su se njegovo spužvasto meso i gorkast, pikantan okus odlično uklopili.

Dobar za srce

Vlakna, kalij, vitamini C i B6 te antioksidansi iz patlidžana podržavaju srčano zdravlje. Revizija ranijih studija provedena u Iranu 2019. sugerira da jedenje hrane koja sadrži neke flavonoide, uključujući antocijanine, pomaže sniziti upalne markere koji povećavaju rizik od bolesti srca. Ranija britanska studija otkrila je da žene srednje dobi koje su tjedno jele više od tri porcije borovnica i jagoda, koje su dobri izvori antocijanina, imaju 32 posto niži rizik za bolesti srca od onih koje su jele manje tog voća. Još je jedno britansko istraživanje zaključilo da će žene koje jedu više antocijanina imati znatno niži krvni tlak i elastičnije arterije od onih koje uzimaju manje tih sastojaka.

Protiv raka

Antocijanini i klorogenična kiselina iz patlidžana mogu pomoći u zaštiti stanica od djelovanja slobodnih radikala. Dugoročno mogu pomoći spriječiti rast tumora i širenje tumorskih stanica. Konkretno, antocijanini sprečavaju formiranje krvnih žilica u tumoru, smanjuju upalu i blokiraju enzime koji pomažu širenju tumorskih stanica.

Niži kolesterol

Patlidžan sadrži vlakna, a ona mogu dobro djelovati na razinu kolesterola. Šalica kuhanih kockica patlidžana (oko 100 grama) sadrži oko 2,4 grama vlakana. Kineska studija provedena na glodavcima 2014. naznačila je da klorogenična kiselina, primarni antioksidans u patlidžanu, može sniziti razine LDL (tzv. lošeg) kolesterola i umanjiti rizik od nealkoholne masne bolesti jetre.

Za kognitivne funkcije

Istraživanja na životinjama sugeriraju da antioksidans nasunin može pomoći u zaštiti moždanih stanica od slobodnih radikala, a pomaže i u prijenosu hranjivih tvari do stanica te uklanjanju otpada iz njih. Uz to, antocijanini pomažu spriječiti upalu živčanog tkiva i olakšati dotok krvi u mozak, čime sudjeluju u prevenciji mentalnog propadanja povezanog sa starenjem.

Kontrola težine

Vlakna mogu pomoći u kontroli težine jer stvaraju dulji osjećaj sitosti. Budući da patlidžan sadrži dosta vlakana i malo kalorija, može pridonijeti zdravoj, niskokaloričnoj prehrani.

Pomoć očima

Patlidžan sadrži antioksidanse lutein i zeaksantin koji su korisni za oči. Konkretno, studije pokazuju da lutein može pomoći u prevenciji makularne degeneracije povezane sa starenjem.

Kupnja, čuvanje i priprema

Puna sezona patlidžana traje od kolovoza do listopada. Pri kupnji obratite pažnju na svježinu - najbolje je odabrati srednje velike plodove koji su lagani, jer takvi sadrže manje sjemenki koje daju gorak okus. Plod treba biti čvrst, kora glatka i sjajna, intenzivne boje, bez oštećenja, rupica i mrlja. Stabljika treba biti zelena, unutrašnjost bijela. Ako je meso zeleno, plod nije zreo. Nakon kupnje čuvajte ih u plastičnoj vrećici u hladnjaku, u ladici za povrće. Tako spremljeni mogu ostati svježi do pet dana. Želite li ublažiti gorčinu, prije pripreme patlidžan nasolite. Time će se iz njega iscijediti suvišna voda, s njom i sastojci koji pridonose gorčini, meso ploda bit će nježnije i upit će manje masnoće tijekom pripreme. Narežite patlidžan, posolite i ostavite pola sata. Rukama iscijedite tekućinu, posušite komade te ih pripremite po želji (kuhane, pečene, pržene, na roštilju, u složencima...).

Oprez zbog solanina i još nekih sastojaka

Patlidžan pripada porodici biljaka pomoćnica (Solanaceae, u njoj su i krumpir, rajčice, paprike...) čiji pripadnici sadrže otrov solanin koji ih štiti od nametnika. Solanin je smješten ispod kožice ploda ili gomolja, što se vidi po zelenoj boji, a ima ga i u drugim dijelovima biljke. Jedenje listova ili gomolja biljaka pomoćnica može izazvati simptome kao što su žarenje u grlu, mučnina i povraćanje, srčane aritmije. U težim slučajevima može doći do paralize, halucinacija i groznice, u najtežima do smrti. Iz jestivih biljaka solanin se uklanja guljenjem i termičkom obradom, ali ne u potpunosti. Najviše solanina može se unijeti jedenjem zelenog krumpira. Patlidžan sadrži male količine solanina te će jedenje malih do umjerenih količina najvjerojatnije biti sigurno. Nije u pitanju samo mogućnost trovanja, prema nekim teorijama solanin pokreće upalu u organizmu. Službena medicina odbacuje takve tvrdnje jer za njih nema znanstvenih dokaza, no iskustva nekih osoba s upalnim bolestima (poput psorijaze ili ekcema) pokazuju da su im se simptomi smanjili kad su izbjegavali biljke pomoćnice. Primjećujete li da vam ovo povrće utječe na simptome, vjerojatno je najmudrije razgovarati s liječnikom o provođenju eliminacijske dijete koja može pomoći u otkrivanju pokretača upale. Nadalje, spomenuti spoj nasunin veže se sa željezom i uklanja ga iz stanica. Taj proces, poznat kao kelacija željeza, može biti koristan za osobe s previše željeza u organizmu, ali one s niskim razinama željeza ne bi trebale jesti veće količine patlidžana. U rijetkim slučajevima neki spojevi u patlidžanu mogu pokrenuti alergijsku reakciju. Simptomi mogu uključivati osip, oticanje i otežano disanje. Ako je reakcija jaka, treba potražiti hitnu medicinsku pomoć. Patlidžan sadrži manje količine oksalata, spojeva koji mogu pridonijeti formiranju bubrežnih kamenaca kod ljudi koji su skloniji apsorbiranju oksalata. Osobama koje imaju kamence uobičajeno se preporučuje ograničiti unos hrane s oksalatima.