Loša prehrana uzrok je svake pete smrti

Loša prehrana bila je presudna za svaku petu smrt u svijetu prošle godine, pokazalo je istraživanje čiji su rezultati objavljeni u britanskome časopisu The Lancet.

Glavne faktore rizika predstavlja nedovoljno konzumiranje proizvoda od cjelovitih žitarica, orašastih plodova i voća ili unos prevelike količine soli u organizam, zbog čega pojedinci postaju pretili, imaju visok krvni tlak ili visoku razinu kolesterola u krvi.

Pretilost je velik problem u brojnim zemljama svijeta, kaže Christopher Murray s Instituta za mjerne podatke o zdravlju sa Sveučilišta Washington u Seattleu.

Slično je i s mentalnim zdravljem, odnosno bolestima, poput depresije i ovisnosti. Po rezultatima studije u 2016. je evidentirano 1,1 milijarde takvih slučajeva.

Tri četvrtine svih smrti evidentiranih prošle godine posljedica su nezaraznih bolesti, a srčana oboljenja i dijabetes tipa 2 u porastu su u brojnim zemljama svijeta.

Komplikacije što ih je uzrokovao dijabetes tijekom 2016. su odnijele 1,43 milijuna ljudi, što je povećanje za 31,1 posto u odnosu na 2006.

Loša prehrana i izostanak tjelovježbe pridonose razvoju dijabetesa tipa 2, a od bolesti nastalih kao posljedice pušenja prošle je godine umrlo 7,1 milijuna stanovnika, prenosi Hina.

Zdravstveni djelatnici ukazuju i na neke pozitivne trendove, a to je značajan uspjeh u borbi protiv nekih zaraznih bolesti, osobito AIDS-a i malarije.

Suprotno tomu, broj smrtnih slučajeva od posljedica zaraze denge groznicom u posljednjih je 10 godina porastao za 82 posto, a ta tropska i suptropska bolest tijekom 2016. odnijela je oko 37,800 ljudskih života.

Po podacima u čijem je prikupljanju sudjelovalo 2500 stručnjaka iz više od 130 zemalja u sklopu istraživanja pod nazivom "Global Burden of Disease Injuries and Risk Factors 2016", prošle je godine u svijetu rođeno 128,8 milijuna novorođenčadi, a u istom je razdoblju umrlo 54,7 milijuna ljudi.