Kave se, unatoč krizi, ne odričemo

Unatoč krizi i inflaciji, građani Bosne i Hercegovine ne odriču se svog omiljenog napitka – kave.

To potvrđuje podatak da je u prvih 11 mjeseci 2022. godine uvezeno 18.000 tona tog napitka, piše Večernji list.

Kako je rečeno iz Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, kava je plaćena 130,9 milijuna maraka. Riječ je o uvozu pržene ili nepržene kave, s kofeinom ili bez kofeina, ljuske i opne kave.

Teška 2022. godina

Da je 2022. godina bila financijski teška za građane, vidi se i prema podacima UNO-a. U razdoblju uvoza prošle godine kava je bila značajno jeftinija. Tako su u 2021. u BiH uvezene 22 tisuće tona kave koja je plaćena 97 milijuna maraka. U prvih 11 mjeseci 2022. godine uvezeno je 18 tisuća tona kave koja je plaćena 33,7 milijuna više.

Riječ je o cijenama koje su prijavljene prilikom uvoza u BiH, što znači da je ove godine vrijednost kave na samom uvozu bila značajno viša u odnosu na prošlu godinu. Najviše kave uvezeno je iz Brazila (gotovo 9.452.769 kg), koja je plaćena 70 milijuna KM.

Zatim smo najviše uvozili iz Indije, Italije, Vijetnama, Slovenije, Ugande… Pola kilograma kave na akciji sada stoji oko 8 KM. Ista ta kava, također na akciji, stajala je 6,50 KM, tvrdi Večernji list.

BiH je zemlja u kojoj je kava omiljeni napitak, pa ovi podaci, unatoč sve većoj krizi, i ne začuđuju. Europljani su jedni od najvećih potrošača kave na svijetu, a BiH je pri vrhu liste.

7,3 kg kave po stanovniku

Naime, prema podacima sa stranice landgeist.com, u BiH se po glavi stanovnika godišnje potroše 7,3 kg kave te smo, uz Crnu Goru, u kojoj se potroši 7,6 kg, rekorderi u regiji. Ispijanje ovog napitka svakodnevna je i neizostavna navika bez koje je nemoguće zamisliti druženje, razgovor ili odmor.

Građani BiH jedinstveni su u svojoj strasti prema toplom crnom napitku za koji tvrde da ima dušu i koji je postao te opstao kao dio ovdašnje kulture življenja. Kavu na ovim prostorima već dugo nazivaju “izgovorom za razgovor”, što joj daje karakter društvenog fenomena. Dok ritual ispijanja kave kod nekih podrazumijeva druženje, drugi više vole samoću.

Ono što je, ipak, zajedničko svima jest uživanje u napitku čiji konzumenti tvrde da – ima dušu. Visoke cijene sirove kave na svjetskom tržištu odrazile su se i na potrošače u BiH, koji, osim većih cijena kave u trgovinama, kavu skuplje plaćaju i u ugostiteljskim objektima. Ipak, ovog užitka teško se i rijetko odriču. Kad se kod nas kaže: “Idemo na kavu”, to ne mora značiti da se ide na kavu. Zato je kava poseban čin. Može to biti i kava, ali izraz “na kavu” ušao je u društvo, u kulturu, piše Večernjak.

Pandemija, zatvaranje ugostiteljskih objekata i zabrana okupljanja u 2020. znatno su utjecali na potrošnju ovog napitka u BiH. Prema podacima UNO-a, u BiH je 2020. uvezeno 77,6 milijuna KM pržene ili sirove kave, što je za 10 milijuna KM manje u odnosu na 2019.

BiH je 2020. uvezla 21,08 milijuna kilograma kave, što je, prema podacima ugostiteljskih udruga, bilo dovoljno za više od 2,5 milijardi šalica tog napitka. Pandemija je uvelike utjecala na potrošnju jednog od najpopularnijih pića među stanovništvom. Ugostiteljski objekti bili su zatvoreni veći dio te godine, što je značajno smanjilo potrošnju kave. BiH je 2020. smanjila uvoz ovog napitka za čak 800 tona.