Bundeva – jesenska kraljica vitkosti i zdravlja

Bundeva je bogata hranjivim tvarima, a budući da sadrži samo 19 kalorija na 100 g, idealna je namirnica za zdravo mršavljenje. Energetska vrijednost bundeve je mala; iznosi oko 111 kJ, odnosno 26 kcal na 100 grama. Zbog niske kalorijske vrijednosti vrlo je pogodna za dijetalnu prehranu; za pretile osobe, dijabetičare, kao i osobe s oboljenjima želuca i tankog crijeva (zbog lake probavljivosti). Djeluje umirujuće, a ujedno regulira probavu zbog sadržaja celuloze i pektina.

Jedan je od najkoncentriranijih izvora alfalinolenske kiseline (ALA), omega-3 esencijalne masne kiseline, koja snižava rizik od pojave bolesti srca i krvožilnog sustava. U tijelu se pretvara u eikozapentensku kiselinu (EPA), masnu kiselinu kojom obiluje riba, i za koju se utvrdilo da snižava trigliceride i sprječava promjene srčanog ritma.

Za njezinu tamnu, žarko narančastu i žutu boju odgovorni su fitonutrijenti – karotenoidi(alfa-karoten, beta-karoten, lutein, zeaksantin i beta-kriptoksantin), kao i za mnoge ljekovite vrijednosti. Alfa i beta-karoten poznati su kao spojevi provitamina A (moguće ih je pretvoriti u aktivan oblik vitamina A), snažnog antioksidativnog i protuupalnog agensa. A kako je bogata i vitaminom C, pruža sinergijsko antioksidativno djelovanje, što koristi ne samo zdravlju srca, nego i organizma u cjelini, jer pomaže u sprječavanju razvoja ateroskleroze.

Bundeva obiluje i drugim hranjivim tvarima koje poboljšavaju rad krvožilnog sustava: vrlo je dobar izvor prehrambenih vlakana i kalija te folne kiseline, vitamina B6 i niacina.

Njezini sastojci povoljno djeluju i na poboljšanje zdravlja dišnog sustava.

Vitamin A važna je hranjiva tvar za zdravlje pluća jer djeluje na rast i razvoj tkiva koja ih oblažu. Određene vrste bundeve, npr. bundeva i muškatna tikva, koncentrirani su izvor betakriptoksantina, vrlo snažnog antioksidanta karotenoida, za koji se utvrdilo da štiti zdravlje pluća (nedavno istraživanje pokazalo je kako je kod onih koji su jeli najviše namirnica bogatih kriptoksantinom bio znatno snižen rizik od nastanka raka pluća).

U posljednje je vrijeme beta-karoten dobio i značajan publicitet u znanstvenoj literaturi zbog višestrukog zaštitnog djelovanja u organizmu. Beta-karoten blokira formiranje slobodnih radikala i tako direktno sprječava oštećenje stanične DNA strukture, djeluje kao jak antioksidans masti, što znači da koči razvitak superoksida i peroksida.

Pretpostavlja se da dnevne doze beta-karotena (7-10 mg), koje se mogu unositi u obliku kapsula ili još jednostavnije u obliku napitka, smanjuju rizik od pojave raka grla, želuca, jednjaka i grlića maternice.

Bundeva obiluje i drugim za zdravlje korisnim hranjivim tvarima. Među njima su mangan ibakar, koji na sebe vežu slobodne radikale, a vitamini B1 i B5 stvaraju energiju i triptofan, koji regulira san.

Sjemenke

Bundeva se uzgaja ne samo zbog jestivog ploda, nego i zbog sjemenki. Kao namirnica, sjemenke bundeve imaju neusporedivo veću hranjivu vrijednost od mesnatog dijela, a čine oko 10 % težine ploda. Bogate su mastima (45 %), bjelančevinama (oko 25 %) i ugljikohidratima (oko 18 %). Znatno su bogatije i vitaminima i mineralima, posebno željezom, fosforom, kalijem, kalcijem.

Energetska vrijednost sjemenki dvadesetak puta je veća od energetske vrijednosti mesnatog dijela bundeve. Sadrže i niz drugih korisnih sastojaka, od celuloze i pektina do fitosterina, fitina, salicilne kiseline i drugog. Sjemenke bundeve odlično su sredstvo protiv crijevnih parazita, najčešće se preporučuju kao učinkovito i neškodljivo sredstvo protiv dječjih glista.

Da bismo sačuvali što više hranjivih sastojaka, sjemenke treba oljuštiti neposredno prije upotrebe, pri čemu se ne smije ukloniti tanka, sivo-zelenkasta opna osobito bogata hranjivim sastojcima.

Ulje iz sjemenki dobiveno hladnim postupkom, lako je probavljivo, koristi se za pripremu raznih salata. Ulje bundeve je tamno zeleno-smeđe boje, sadrži esencijalne masne kiseline; oko 45 % linoleinske, 25 % oleinske, 30 % palmitinske i stearinske kiseline i lecitin, koji je prirodni emulgator koji otapa ovapnjenja u krvnim žilama.

Ljekovitost

Svojstva bundeve odavno su poznata u narodnoj i službenoj medicini. Hranjive i ljekovite supstancije nalaze se u takvoj kombinaciji da ih organizam lako usvaja i apsorbira jer potiču reapsorpciju ostalih hranjivih tvari.

Njeno sjeme i jestivi mesnati dio bogati su masnim uljem, fitosterinom, bjelančevinama, šećerom i brojnim mineralnim tvarima.

Bundevu bi u svoju ishranu svakako trebali uključiti bolesnici od šećerne bolesti, gihta, reumatizma ili pretili. Hladno prešano bučino ulje veoma je zdravo i preporučljivo stolno ulje, pomaže kod opeklina, za rane ili za trljanje kože ispucane od hladnoće. Redovita konzumacija bučinih sjemenki uklanjaja karakteristične probleme kod adenoma (povećanja) prostate, koji se vraćaju prestankom uzimanja sjemenki. Oljušteno sjeme bundeve pomaže kod crijevnih parazita.

Idealna je namirnica za osobe s bolesnim želucem i crijevima. Djelotvorna je protiv opstipacije, olakšava tegobe od upale debelog crijeva. Bundeva je izvrstan diuretik i preporučuje se osobama s reumatskim tegobama, gihtom, upalom mokraćnih puteva, bubrega i žuči. Efikasno smanjuje kolesterol u krvi. Oblog od svježe naribane bundeve primjenjuje se za ublažavanje bolova od proširenih vena.

Budući da veoma dobro djeluje na kožu, a posebno na onu masniju i sklonu miteserima, bubuljicama i aknama, može se koristiti i za pripremanje osvežavajuće i hranjive maske za lice.

Svakako je bundeva prerijetko uvrštena na jelovnike, a znatno bi unaprijedila prirodnu prehranu čovjeka.

Vrhunac sezone

Iako je bundeva dostupna od kolovoza do ožujka, najbolja je u jesen, u listopadu i studenom, kad je koncentracija hranjivih tvari najviša, okus najbolji, a cijena najniža.

Kako pravilno odabrati

Najukusnija je čvrsta bundeva, teška u odnosu na veličinu i mat boje kore (ne sjajne). Najukusnija ima i najvišu prehrambenu vrijednost. Bundeve s mekom korom treba izbjegavati jer to može biti znak da je vodenasta i neukusna, a dijelovi natopljeni vodom ili plijesni znak su kvarenja. Lako se kvari kad je oštećena.

Dobro podnosi (pravilno) skladištenje

Ako se pravilno čuva, bundeva će ostati svježa tri do četiri tjedna. Najbolje se čuva na hladnom i tamnom mjestu, dalje od izvora topline i jarke svjetlosti. Idealna temperatura za čuvanje je između 10 i 16 stupnjeva. Bundeva nastavlja disati čak i nakon što je ubrana. Usporimo li frekvenciju disanja, produljit ćemo okus i prehrambenu vrijednost. Stoga je nužno pravilno skladištenje jer ono smanjuje disanje, zbog čega zadržava svoju svježinu, čuva rezerve fitonutrijenata i maksimalno smanjuje gubitak hranjivih tvari.