Znastvenici tvrde: Život je iluzija

Svemir ne postoji ako ne gledamo u njega. Barem je tako prema poznatoj teoriji kvantne mehanike koja argumentira da se prošlo ponašanje čestica mijenja na temelju onoga što vidimo.

Znanstvenici su izveli novi eksperiment, dokazujući da je ova teorija točna sudeći prema ponašanju atoma. Prema pravilima kvantne mehanike, granica između 'vanjskog svijeta' i naše subjektivne svijesti je zamagljena, piše Daily Mail.

Kada fizičari promatraju atome ili čestice svjetla, ono što vide ovisi o tome kako su postavili eksperiment. Kako bi testirali te tvrdnje, fizičari na Australskom nacionalnom Sveučilištu, nedavno su proveli, tzv. eksperiment s odgođenim izborom, fizičara Johna Wheelera.

Eksperiment uključuje objekt koji se kreće, kojemu je dan izbor da se ponaša kao čestica ili kval. Wheelerov eksperiment tada pita - u kojem trenutku predmet odlučuje? Zdrav razum kaže da je objekt ili poput vala ili poput čestice, neovisno o tome kako ga mjerimo.

Ali kvantna fizika predviđa da bilo da promatrate ponašanje vala ili ponašanje čestice ovisi samo o tome kako se zapravo mjeri na kraju svog putovanja. Upravo je to otkrio australski tim. 'To dokazuje da je mjerenje sve. Na kvantnoj razini, stvarnost ne postoji ako ne gledate u nju', rekao je profesor Andrew Truscott.

Unatoč očitoj čudnosti, rezultati potvrđuju valjanost kvantne teorije. Kvantna teorija omogućila je razvoj mnogih tehnologija kao što su LED-i, laseri i kompjuterski čipovi. Australsko sveučilište preokrenulo je Wheelerov originalni koncept svjetlosnih zraka koje se odbijaju od zrcala, te umjesto toga, koristilo atome koje je raspršilo lasersko svjetlo.

'Predikcije kvantne fizike o interferenciji čine se dovoljno čudnima kada se primjenjuju na svjetlo, koje se više čini kao val', rekao je doktorand Roman Khakimov sa Sveučilišta.

'Ali napraviti eksperiment s atomima, koji su komplicirani, imaju masu i međudjeluju s električnim poljima, i tako dalje, to sve još dodaje na čudnosti', rekao je.Tim profesora Truscotta, prvo je zarobio nekoliko atoma helija u Bose-Einsteinovom kondenzatu, a potom ih odbacio dok nije ostao samo jedan atom.

Taj je atom potom bačen kroz nekoliko laserskih zraka, koje su formirale rešetke koje su se ponašale na isti način kao i što bi čvrsta rešetka raspršivala svjetlost.
Druga rešetka svjetla dodana je nasumično, a to je vodilo do konstruktivne ili destruktivne interferencije kao da je atom putovao na obje staze.
Međutim, nasumični broj koji određuje jesu li rešetke dodane bio je samo generiran nakon što je atom prošao kroz raskrižje.

Ako odaberete vjerovati da je realnost atoma pošao određenom stazom ili stazama, onda morate prihvatiti da buduće mjerenje utječe na prošlost atoma, rekao je Truscott.

'Atomi nisu putovali od A do B. Samo kada su mjereni, na kraju putovanja, njihovo ponašanje slično valu ili čestici, dovedeno je u postojanje', rekao je.