Prije 110 godina završena jedna od najkrvavijih bitki u povijesti ratovanja
Na današnji dan prije 110 godina, 18. studenog 1916. završena je jedna od najkrvavijih bitaka u povijsti ratovanja, Bitka na Sommi.
Kao jedan od najtežih i najrazornijih događaja Prvoga svjetskog rata, bitka na Sommi bila je kampanja u trajanju od 142 dana. Ukupni gubici na svim stranama prešli su milijun vojnika (od toga je poginulih bilo više od 300.000), dok se bojišnica pomaknula tek za nekoliko kilometara.
Cilj velike ofenzive bio je rasterećenja Verduna. Saveznička akcija u Pikardiji imala je za cilj slomiti njemačku obranu i pritisnuti Nijemce kako bi se smanjio pritisak na francuske snage kod Verduna.
Već prvog dana bitke, 1. srpnja 1916., britanske su snage imale oko 57.470 izbačenih iz stroja, od čega je 19.240 poginulo, što se smatra najkrvavijim danom u cjelokupnoj britanskoj vojnoj povijesti.
Početak napada bio je planiran za kraj lipnja 1916., ali je odgođen za 1. srpnja zbog kiše i lošeg vremena.
Bitka se odvijala na razmjerno uskom području bojišnice, tako da su gubici bili izrazito koncentrirani. Radilo se o području oko rijeke Somme u francuskoj regiji Pikardiji, sjeverno od Pariza i otprilike u središtu trokuta čiji vrh čine gradovi Amiens, Arras i Saint-Quentin.
S obzirom da je Bitka na Sommi trajala više od četiri i pol mjeseca, jasno je da se zapravo radilo o cijeloj vojnoj operaciji, velikog stupnja složenosti.
Zašto se uopće borilo na Sommi?
Godine 1916. došlo je do pat pozicije na Zapadnom bojištu. Obje su strane bile itekako ukopane te su rovovi davali puno bolju stratešku prednost branitelju unatoč razornoj moći upotrebljavanja topništva u ofenzivnim operacijama.
Francuzi su žestoko htjeli natjerati Nijemce na bijeg s francuske zemlje. Iako nisu bili toliko motivirani, i Britanci su htjeli pobijediti. Kako bi ostvarili pobjedu, Saveznici su pokrenuli ofenzivu u regiji Somme gdje su se spojile francuske i britanske linije.
Dok su Saveznici još planirali operaciju, Nijemci su započeli napad na Francuze kod Verduna. Tako su Francuzi morali dragocjene resurse prema Verdunu, a Britanci su glavninu svojih snaga ostavili na Sommi.
Jedan plan, dvije strategije
Plan napada na Sommi vodio je šef stožera general Douglas Haig. On je dalje vjerovao da se bitka može dobiti probijanjem neprijateljskih linija te slanjem konjice kroz njihovu rupu u obrani. Na Sommi htio je probiti njemačku obranu kod Pozieresa, dok je diverzantski napad započeo kod Gommecourta na sjeveru.
Zapovjednik 4. armije koji bi vodio taj napad bio je general Rawlinson. Prema njegovom iskustvu, on je smatrao da je najbolja opcija taktika "ugrizi i zadrži", kojom bi se osvojio manji dio teritorija te zadržao (postrojbe bi se konsolidirale te učvrstile obrambene položaje).
Plan napada postao je kompromis između njihovih taktika, iako su jedna prema drugoj bile totalno različite.
Britansko je topništvo započelo vrlo snažno bombardiranje 24. lipnja. Ispaljeno je 1.7 milijuna granata u manje od tjedan dana, dok su opkopari kopali tunele ispod 17 ključnih njemačkih obrambenih položaja te ih nakrcali eksplozivom.
Bombardiranje nije bilo toliko učinkovito. Oko 30% granata nije uopće eksplodiralo, a ove koje su eksplodirale nisu uspjele uništiti bodljikavu žicu. Nijemci su se povukli u svoje bunkere te čekali kraj bombardiranja. Glavni je napad trebao početi 29. lipnja, ali je ogromna kiša pretvorila teren u neprohodno blato te je napad odgođen.
Početak i razvoj bitke
Dana 1. srpnja započeo je napad. Pješaštvo je krenulo iz svojih rovova uz topništvo koje je granatiralo njemačke položaje. Bombe su padale svakih stotinjak metara, a Nijemci su se slobodno mogli vratiti u svoje rovove te braniti položaje. Blato se nije osušilo, a veliki dio bodljikave žice ostao je netaknut. Britanski su se vojnici pronašli u velikom blatu.
Britanci su ostvarili vrlo mali napredak, ali uz vrlo teške žrtve. Pretrpjeli su 57 470 žrtava - 19 240 mrtvih, 2 152 nestalih te je ostatak bio ranjen. To je bio katastrofalan dan za saveznike, a najveća tragedija za Britance.
Iako nisu mogli poslati toliko vojnika kao što su namjeravali prije bitke, Francuzi su sudjelovali u napadu. Zahvaljujući velikom broju teškog topništva, Francuzi su generalno bili uspješniji od Britanaca, a njihova je pomoć omogućila Britancima da na jugu napreduju.
Tenkovi su se po prvi puta koristili na Sommi. Dana 15. rujna, Britanci su poslali svoje novo, revolucionarno oružje. Šokirani njemački vojnici vidjeli su velika oklopljena vozila prolaze kroz blato, a njihovi teški topovi granatirali su njemačke položaje.
Tenkovi su u početku imali poteškoće, ali je njihovom prisutnošću zauzet High Wood, te je napravljena rupa u njemačkoj trećoj liniji.
Pobjeda koja je skupo stajala
Zauzeće Beaumont Hamela bio je glavni britanski cilj od početka ofenzive. Cilj je zauzet 18. studenoga, četiri i pol mjeseca kasnije. Haig je označio bitku na Sommi kao uspjeh iako su Britanci izgubili 415 000, a Francuzi 200 000 vojnika.
Nijemci su izgubili oko 650 000. S obzirom da su Nijemci pretrpjeli veće žrtve (i gubitak resursa) nego Saveznici. Za Haiga, to je bio uspjeh.
Praktično su sve britanske pješačke postrojbe sudjelovale u kampanji na Sommi. Kao rezultat toga, cjelokupna vojska i većina britanskog društva bila je dirnuta ovim gubitcima. Prvoga dana ofenzive, Haigovo žrtvovanje na stotine tisuća ljudi za gotovo ništa osvojenog područja postalo je simbolom onoga najgoreg iz Prvoga svjetskog rata - masovni i nepotrebni gubitci ljudskih života.
Strateški gledano, bitka na Sommi bila je najveća saveznička pobjeda, ali način na koji je vođena bila je jako daleko od idealnog, a posljedice su bile užasne. (Izvor: Vojna povijest)
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.


























