Prije 110 godina započeo je jedan od najkrvavijih ratova u povijesti
Prije 110 godina, 28. srpnja 1914. godine, započeo je Prvi svjetski rat, krvavi sukob u kojem su poginuli deseci milijuna ljudi.
Rat je započeo kad je Austro-Ugarska Monarhija objavila rat Kraljevini Srbiji u 11 sati ujutro na današnji dan.
Povod za rat bio je, dakako, atentat na austrijskog nadvojvodu Franju Ferdinanda, koji se dogodio točno mjesec dana ranije u Sarajevu. Međutim, uzroci koji su doveli do rata bili su znatno složeniji i predstavljaju vrlo zanimljivu i kompleksnu temu za povijesno razmatranje.
U pogledu glavnih igrača na svjetskoj sceni u trenutku pokretanja Prvog svjetskog rata potrebno je istaknuti njemačku i austrougarsku vladajuću elitu, kao i diplomate tih zemalja. Austrougarskoj Monarhiji bila je trn u oku Kraljevina Srbija, a neki su pogrešno vjerovali da rat može ostati lokaliziran na samo te dvije zemlje.
Rat nije mogao ostati lokaliziran jer je sustav saveza u Europi bio poput tempirane bombe koja je samo čekala da bude aktivirana. Naime, Njemačka je imala najveći strateški problem – bila je ukliještena između Rusije i Francuske pa je morala u svakom slučaju napasti i poraziti Francusku prije nego što se ogromna Rusija stigne uopće mobilizirati.
Nijemci su zbog tog razloga bili laki na okidaču, a uz to su i članovi njemačkog glavnog stožera tvrdili da je dobro vrijeme za rat, jer će s protekom godina Rusija biti vojno sve moćnija.
Kad je Austro-Ugarska objavila rat Srbiji, Rusija je logično podržala svoju saveznicu i proglasila djelomičnu mobilizaciju. To je zapravo bio glavni okidač rata, jer Njemačka u uvjetima ruske mobilizacije nije smjela odugovlačiti (iz razloga koji je gore naveden).
Sustav saveza proizveo je domino-efekt i jedna po jedna velike su europske sile počele ulaziti u neizbježan rat.
Tako je Prvi svjetski rat postao globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918.
Smatra se prvim ratom globalnih, svjetskih razmjera, stoga je prvotno nazivan Veliki rat ili Rat koji će okončati sve ratove. Oko 60 milijuna europskih vojnika bilo je mobilizirano od 1914. do 1918.
Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), a pandemija španjolske gripe (1918. - 1920.) je uzrokovala oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, tako da se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD su postale vodeća svjetska gospodarska sila.
Rat su vodila dva velika saveza. Sile Antante u početku su činile Ujedinjeno Kraljevstvo, Rusko Carstvo i Francuska te njihovi teritoriji i protektorati. Brojne druge države pridružile su se silama Antante, od kojih su najvažnije bile Kraljevina Italija, koja se pridružila u travnju 1915., i Sjedinjene Američke Države, koje su u rat stupile u travnju 1917.
Središnje sile činili su Njemačko Carstvo i Austro-Ugarska. Osmansko Carstvo pridružilo se Središnjim silama u listopadu 1914., a godinu dana poslije to je napravila i Kraljevina Bugarska.
Do završetka rata od europskih zemalja samo su Nizozemska, Švicarska, Španjolska i skandinavske zemlje ostale službeno neutralne, iako su mnoge pružale financijsku i materijalnu pomoć jednoj strani u ratu.
Rat je završen potpisivanjem nekoliko mirovnih sporazuma, od kojih je najvažniji Versajski ugovor 28. lipnja 1919., iako su sile Antante potpisale primirje s Njemačkom 11. studenoga 1918.
Najuočljivija posljedica rata bila je nova teritorijalna podjela Europe. Sve članice Središnjih sila izgubile su teritorij, a stvorene su nove države.
Njemačko Carstvo izgubilo je svoje kolonije, proglašeno je odgovornim za rat, prinuđeno da plaća veliku odštetu (132 000 000 000 zlatnih maraka), izgubili su teritorij i svaki vojnik u Njemačkom Carstvu mogao je nositi samo pištolj kao naoružanje.
Austro-Ugarska i Osmansko Carstvo bili su ukinuti. Od teritorija koje je zauzimala Austro-Ugarska stvorene su Austrija, Mađarska, Čehoslovačka i Kraljevina SHS.
Osmansko Carstvo je ukinuto: teritoriji carstva izvan Anadolije bili su dodijeljeni silama Antante kao protektorati, a jezgra Osmanskoga Carstva reorganizirana je u Republiku Tursku.
Rusko Carstvo, koje je izašlo iz rata nakon oktobarske revolucije, izgubilo je veliki dio svoje zapadne granice, a na tim teritorijima stvorene su nove države: Finska, Estonija, Latvija, Litva i Poljska.
