Jedna od najkrvavijih bitaka u Prvom svjetskom ratu, a i u europskoj povijesti općenito, Bitka kod Verduna počela je prije 110 godina, 21. veljače, a trajala je do 18. prosinca 1916.
Nijemci su otpočeli bitku iscrpljivanja kako bi slomili Francusku, za koju su pogrešno mislili da je na granici izdržljivosti. Bombardiranje je trajalo 9 sati i ispaljeno je milijun granata iz 1200 topova na 40 kilometara dugom bojištu.
U boju bez milosti, koji je s prekidima trajao do 18. prosinca, bile su angažirane goleme snage, a gubitci su bili zapanjujući – oko 337 000 s njemačke te 371 000 s francuske strane.
Na obje strane bilo je ukupno angažirano oko 2.300.000 vojnika. Bitka kod Verduna odvijala se na bojišnici u blizini današnje tromeđe Francuske, Belgije i Luksemburga.
"Ništa slično nije viđeno prije, bila je to vatrena oluja", kazala je o tome Edith Desrousseaux de Medrano, kustosica memorijalnog centra u Verdunu.
Grad Verdun, s tamošnjom snažnom tvrđavom, predstavljao je najsnažniju točku Francuske u razdoblju prije Prvog svjetskog rata. Razlog njegove utvrđenosti bio je strateški položaj na relaciji Francuska-Njemačka, južno od područja Ardena.
Budući da su prethodno u Francusko-pruskom ratu Nijemci osvojili dotadašnje francuske pokrajine Alsace i Lorraine, njemačko-francuska granica nalazila se uoči Prvog svjetskog rata samo 40-ak kilometara od Verduna (danas je udaljena oko 80 kilometara).
Ispred Verduna Francuzi su izgradili cijeli sustav utvrda, a njemačke su se snage u velikoj ofenzivi tijekom Bitke kod Verduna toliko obrušile na njih da su neki od tih objekata bili gotovo zbrisani s lica Zemlje. Pretpostavlja se da je tijekom Bitke kod Verduna ispaljeno ukupno oko deset milijuna granata.
Naposljetku je Verdun obranjen, ali su žrtve bile toliko velike da je bitka nazvana "Verdunski mlin za meso". Obranjeni Verdun postao je simbolom otpora Francuske i njezinog vojničkog prestiža.
"Verdun nije promijenio ništa", kazao je njemački povjesničar Hefried Muenkler. "Ali je bio paradigma Prvog svjetskog rata - rovovskog rata i rata iscrpljivanja".
Na stotu godišnjicu početka najslavnije bitke Prvog svjetskog rata otvoren je redizajnirani memorijalni centar u koji su više uključena iskustva njemačkih vojnika. Verdun time dobiva još veću simboličnu ulogu u francusko-njemačkom pomirenju.
Kod Verduna su se borili samo Nijemci i Francuzi i zato je to mjesto postalo simbolična točka transformacije dviju nacija iz zakletih neprijatelja u saveznike.
Godine 1984. francuski predsjednik Francois Mitterand i njemački kancelar Helmut Kohl primili su se za ruke iznad grobova poginulih vojnika.
