Prije 160 godina počela je najkrvavija bitka u Američkom građanskom ratu
Bitka kod Gettysburga, jedna od najznačajnijih u povijesti SAD-a, započela je na današnji dan prije 160 godina, 1. srpnja 1863., a predstavljala je svojevrsnu prekretnu točku u ratu, u kojoj je južnjački general Robert Edward Lee prvi put doživio velik poraz.
Odigrala se u okolici grada Gettysburga u Pennsylvaniji, koja je tada bila u sastavu Sjevera (Unije), kao dio Gettysburške kampanje, tijekom Američkog građanskog rata.
Osim što je to bila najveća bitka u povijesti na prostoru Sjeverne Amerike, bitka kod Gettysburga je uz pad Vicksburga, koji se odigrao samo dan poslije, označila prekretnicu koja je promijenila tijek čitavog rata u korist Unije.
General Lee je prethodno izvršio invaziju Sjevera (Unije), a da je pobijedio kod Gettysburga, upitno je kako bi izgledao nastavak Američkog građanskog rata.
Prisutnost Leejevih južnjačkih snaga na tom području predstavljala je stratešku opasnost za Sjevernjake, jer se Gettysburg nalazio u dubini sjevernjačkog teritorija, čak oko 100 kilometara sjeverno od njihovog glavnog grada Washingtona.
Generalu Leeju kod Gettysburga se suprotstavio sjevernjački general George Gordon Meade, s oko 100.000 vojnika. Leejeve snage bile su nešto malobrojnije, sa 70.000 do 75.000 vojnika.
Bitka je trajala od 1. do 3. srpnja i proizvela je veći broj žrtava od bilo koje druge bitke iz Američkog građanskog rata. Bojno polje kod Gettysburga zbog tolikog je broja poginulih kasnije postalo nacionalnim spomen područjem, većim od bilo kojeg sličnog bojišta u SAD-u.
Na tom je području postavljeno više od 1.300 spomenika i spomeničkih oznaka, u rasponu od monumentalnih skulptura do spomen ploča (označeno je čak i mjesto na kojem je ispaljen prvi hitac u toj bitki).
Inače, Konfederacija nije imala materijalne prednosti Unije za dugotrajno vođenje rata, zato se general Lee nadao brzoj pobjedi. Vojska Unije u tri dana teških borbi potukla je Konfederalce, označivši kraj njihove nade za brzim dobivanjem rata.
Ipak, general George Gordon Meade nakon bitke nije slijedio poražene Konfederalce da ih do kraja potuče, nego ih je pustio da se mirno povuku u Virginiju.
Time je poraženim protivnicima omogućio da se oporave za nove borbe, zbog čega je poslije bio kritiziran od predsjednika Abrahama Lincolna.
Upravo je Abraham Lincoln pri inauguraciji tamošnjeg spomeničkog groblja održao znameniti govor (Gettysburg Address), jedan od najslavnijih govora u američkoj povijesti uopće.
Prije osamdeset i sedam godina naši su očevi na ovom kontinentu stvorili novu državu, začetu u slobodi i posvećenu ideji da su svi ljudi rođeni jednaki. Sad smo u velikom građanskom ratu koji će pokazati da li ova ili bilo koja druga država, stvorena i posvećena u istom duhu, može opstati na duže vrijeme.
Sastali smo se na velikom bojištu ovog rata. Došli smo posvetiti dio ovog polja kao zadnje počivalište onih koji su svoje živote položili da bi ova zemlja mogla živjeti. Prikladno je i ispravno da to učinimo.
Međutim, u jednom širem smislu, mi nismo ti koji možemo posvetiti i blagosloviti ovaj komad zemlje. Ovi hrabri ljudi, poginuli i živi, svojom su borbom posvetili ovo tlo i to daleko nadilazi našu jadnu mogućnost da tome nešto dodamo ili oduzmemo.
Svijet će tek malo zabilježiti i neće dugo pamtiti ono što mi sada ovdje kažemo, ali neće nikad zaboraviti ono što su ovi vojnici ovdje učinili. Stoga je na nama koji živimo da se ovdje posvetimo tom nedovršenom poslu, koji su oni što su se ovdje borili tako plemenito unaprijedili.
Mi se ovdje moramo posvetiti velikom zadatku koji je pred nama – ugledati se u one koji su slavno umrli i preuzeti na sebe stvar za koju su oni pružili najveći dokaz odanosti, moramo ovdje jasno zaključiti da oni nisu umrli uzaludno – tako da ova zemlje, vođena Bogom, doživi novo rođenje slobode – i da vlada naroda, od naroda i za narod ne nestane s lica Zemlje.
