''Festival kao što je Poligon je zaista potreban Mostaru i Mostar ga zaslužuje u smislu književne tradicije i pozicije na kulturnoj karti bivše Jugoslavije'', rekao je na konferenciji za medije Mirko Božić osnivač i suorganizator festivala.
Inače, festival će se održati u organizaciji Hrvatskog doma herceg Stjepana Kosače i Muzičkog centra Pavarotti iz Mostara. Cilj festivala je vraćanje grada na književnu kartu regije, u obliku multimedijalne platforme koja će uključivati i likovnu umjetnost i glazbu.
''Kada je riječ o ovom projektu dogodila se sinergija kreativnih pojedinaca, a gradske ustanove kulture, imale su sluha podržati ih u tehničkom smislu. Izrazio bi zadovoljstvo tog spoja i suradnje, iz ovoga može izaći puno boljih stvari, ne samo kada se gleda kultura u užem smislu nego i sinergija s gospodarskom, turističkom ponudom itd, što je jako pozitivna poruka suradnje gradskih ustanova'', rekao je na konferenciji Danijel Vidović direktor Hrvatskog doma herceg Stjepana Kosače.
Mirko Božić je predstavljajući festival napomenuo da ideja festivala ona nije nova, te se u regionalnom smislu pokazala više nego uspješnom jer se radi o predstavljanju autora bivše Jugoslavije pred lokalnom publikom.
''Ove godine nam stižu iz Zagreba, Beograda, Novog Sada, Sarajeva i Mostara: Dorta Jagić, Branko Čegec, Zvonko Karanović, Bojan Krivokapić, Faruk Šehić, Marko Tomaš, Senka Marić-Šarić, Almin Kaplan, Adnan Žetica, Anita Pajević i Mirko Božić. Gosti festivala sudjelovat će na okruglim stolovima na temu regionalne suradnje te problematike književne periodike u regiji. Osim toga, gosti će posjetiti Šantićev muzej u Mostaru te stolački muzej Makova hiža, posvećen liku i djelu velikog Maka Dizdara'', rekao je Mirko, ističući važnost dolaska svih ovih književnih imena u Mostar. Jer, kako kaže, vrlo je važno da se i književnici upoznaju s onim što Mostar nudi.
Festival je, kako kaže Mirko, dobio naziv Poligon jer ta riječ u sebi sadrži simboliku kreativne platforme za razmjenu ideja, koncepata i iskustava, što je u osnovi i koncept samog festivala.
Elvedin Nezirović direktor MC Pavarottija se zahvalio Mirku što se usudio krenuti u realizaciju jedne zaista lijepe ideje koja je po njegovom mišljenju u neku ruku rizična.
''Iz više razloga govorim da je organizacija ovakvog festivala rizična, pogotovo kada znamo u kakvom je stanju kultura i kulturna scena ne samo u Mostaru i BiH, nego je to globalni trend'', kaže Nezirović dodajući da je ovakav festival Mostaru potreban iz najmanje dva razloga.
''Prvi razlog je što zaista u modernoj povijesti nismo imali jedan ovakav festival. Drugi razlog je zapravo što je i potražnja za književnim sadržajima u Mostaru narasla, jer dugo vremena sazrijeva i aktivno se bavi književnošću generacija novih ljudi, koja nisam subjektivan, zauzima ozbiljno mjesto na mapi cijele regije. To je književna činjenica koju vam mogu potvrditi svi oni koji se bave književnošću, dokaz toga je i sam Mirko'', kaže Nezirović, dodajući kako ova nova generacija ima ozbiljna književna ostvarenja i teži za jednom konekcijom s autorima iz cijele regije.
Na samom kraju organizatori festivala su prokomentirali pitanje ima li Mostar publiku za ovakve festivale, no kazali su kako se to može vidjeti tek kada počne festival. No jako je važno da institucije nude dobar sadržaj i otvore vrata, pa će i publika prepoznati važnost i značaj kulturnih događanja.
<h3>Publiku treba odgojiti</h3>
Na novinarsko pitanje je li ovaj festival namijenjen samim književnicima ili književnoj publici, odnosno ima li Mostar publiku za ovakve kulturne sadržaje, ravnatelj Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače Danijel Vidović kazao je kako je zadaća kulturnih institucija ponuditi ljudima sadržaj i odgajati nove generacije.
"Hoće li biti odgovora od građana, to je teško unaprijed reći. Na nama je da otvorimo vrata, a netko će ući na ta vrata. Ako držimo ta vrata otvorenim, ima nade", dodao je Vidović.
Mirko Božić složio se da publiku treba odgojiti: "Ljudima morate nuditi konstanto sadržaje da bi oni stekli naviku da te sadržaje konzumiraju".
Po njegovim riječima, u regiji je prisutan sve veći broj književnih festivala, čiji je cilj upravo odgajanje književne publike.
"To je, naravno, i stvar marketinga. Agresivan marketing i dovođenje nekih imena koja imaju 'težinu' put su kojim treba ići. Već sam imao pitanja možemo li dovesti ovog ili onog autora, što znači da svakako neki interes postoji. Uostalom, Mostar je sveučilišni grad s oko 30 000 studenata i ako ti studenti ne mogu napuniti jednu dvoranu, onda imamo problem", zaključio je Božić.
