Usred žustre javne rasprave o utjecaju alkohola na zdravlje, nova studija donosi dobre vijesti za ljubitelje vina.
Preliminarni podaci velikog istraživanja pokazuju da umjerena konzumacija vina može biti povezana s manjim rizikom od smrti, osobito od kardiovaskularnih bolesti, u usporedbi s konzumacijom piva i žestokih pića, pa čak i potpunom apstinencijom.
Posljednjih godina svjedočimo oprečnim porukama znanstvenika i industrije. Dok je jedna istaknuta studija iz 2023. godine tvrdila da nijedna količina alkohola nije sigurna, druge institucije, poput američkog Ministarstva zdravstva, smatraju umjereno pijenje prihvatljivim. Neka su istraživanja čak povezivala crno vino s određenim zdravstvenim koristima.
Novi podaci, koji će biti predstavljeni ovog vikenda na godišnjem znanstvenom skupu Američkog kardiološkog koledža, temelje se na studiji UK Biobank.
Njome je praćeno više od 340.000 odraslih Britanaca u dobi od 40 do 69 godina u razdoblju od 2006. do 2022. godine. Glavni zaključak studije jest da je manja konzumacija alkohola općenito bolja za zdravlje.
Tako su osobe koje piju velike količine alkohola, više od tri pića dnevno za muškarce i 1.5 pića za žene - imale 36% veći rizik od smrti od raka, 24% veći rizik od smrti zbog bilo kojeg zdravstvenog uzroka i 14 % veći rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima.
Međutim, istraživanje je pokazalo da bi vrsta pića mogla biti važnija od količine. Umjereni konzumenti vina imali su 21% manji rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti u usporedbi s osobama koje nikada ili samo povremeno piju.
S druge strane, umjerena konzumacija piva, cidera ili žestokih pića bila je povezana s 9% većim rizikom od smrti od kardiovaskularnih bolesti.
"Naši nalazi pomažu razjasniti dosadašnje proturječne dokaze o niskoj do umjerenoj konzumaciji alkohola", izjavio je dr. Zhangling Chen, profesor na Sveučilištu Central South u Kini i glavni autor studije. "Čak i niska do umjerena konzumacija žestokih pića, piva ili cidera povezana je s većom smrtnošću, dok niska do umjerena konzumacija vina može nositi manji rizik."
Ovi nalazi ne iznenađuju dr. Lauru Catenu, vinarku i umirovljenu liječnicu hitne medicine. "Prethodne studije objavljene u časopisu The Lancet došle su do sličnih zaključaka. Riječ je o visokokvalitetnim opservacijskim studijama koje se temelje na UK Biobanku, vrlo pouzdanoj bazi podataka", rekla je.
Izvješće sugerira da različite vrste alkohola različito utječu na tijelo. Smatra se da spojevi koji se nalaze u vinu, poput antioksidansa i polifenola, mogu imati blagotvoran učinak na zdravlje srca i krvnih žila, iako se naglašava da vino nije zdravstveni napitak.
Studija također ističe elemente životnog stila povezanog s vinom kao mogući faktor. Naime, vino se češće konzumira uz hranu, a njegovi konzumenti u pravilu imaju kvalitetniju prehranu i zdravije navike.
S druge strane, pivo se češće pije izvan obroka i povezuje se s lošijom kvalitetom prehrane, piše Wine Enthusiast.
"Vrlo smo zadovoljni ovom studijom, pogotovo zato što na čvršćoj znanstvenoj osnovi potvrđuje nešto što smo već slutili", kaže Vicky Mareque, proizvođačica vina Albariño. "Vino je važno promatrati u kontekstu životnog stila koji se temelji na zdravlju i ravnoteži, bez odricanja od životnih užitaka."
"Ova studija ne ukazuje samo na razliku između vina i drugih alkoholnih pića, već i na razliku u načinu i razlozima zbog kojih pijemo", dodaje Christy Counts, vlasnica vinarije Neverstill Wines. "Vino se dugo povezuje s obrocima, druženjem i sporijim, svjesnijim trenucima, a taj kontekst često nedostaje u širim raspravama o zdravlju."
Dr. Catena ipak upozorava na moguću pogrešnu interpretaciju rezultata. "Moja jedina zamjerka je to što studije pokazuju da ljudi, kad im se kaže da vino može smanjiti kardiovaskularne probleme, imaju tendenciju piti više, a to, naravno, nije korisno", ističe ona. "Zato je moj savjet, kao i uvijek, umjerenost: ne više od jedne do dvije čaše dnevno, uvijek uz hranu i u društvu prijatelja ili obitelji, uz nekoliko dana bez alkohola u tjednu."
Važno je napomenuti da se studija oslanja na podatke koje su sudionici sami prijavljivali, što može dovesti do netočnosti. Također, istraživanje je usmjereno na britansku populaciju, u kojoj su 94.6% sudionika bili bijelci, stoga nalazi ne odražavaju nužno raznolikost globalnih konzumenata vina. Više detalja bit će poznato nakon službenog predstavljanja studije.
