Ono što jedete za večeru može odrediti ne samo kvalitetu vašeg sna, već i što ćete odabrati za doručak sljedećeg jutra.
To je zaključak studije Sveučilišta u Granadi, objavljene u časopisu European Journal of Nutrition, koja otkriva da posljednji dnevni obrok ima dalekosežnije posljedice nego što se mislilo.
"Večernji obrok utječe na san, a san potom utječe na navike doručkovanja idućeg dana", objašnjavaju istraživači. Studija upućuje na dvosmjernu vezu u kojoj se prehrana i san neprestano međusobno isprepliću, umjesto da se radi o jednosmjernom utjecaju.
Kako bi istražili tu povezanost, znanstvenici su tijekom 14 uzastopnih dana pratili pretile muškarce i žene u njihovom svakodnevnom okruženju.
Sudionici su bilježili svoje obroke, s posebnim naglaskom na večeru i doručak, dok je kvaliteta njihovog sna praćena pomoću akcelerometara i uređaja za praćenje spavanja.
Za razliku od laboratorijskih studija, ovaj je pristup omogućio promatranje svakodnevnih navika u stvarnom životu. Kako ističu autori, cilj je bio bolje razumjeti međudjelovanje hrane i sna u svakodnevici, gdje istovremeno djeluje mnoštvo čimbenika.
Jedan od glavnih zaključaka studije jest da je nutritivni sastav večere usko povezan s kvalitetom sna te iste noći.
Prema istraživačima, obroci bogati kalorijama, mastima, kolesterolom, proteinima, alkoholom, crvenim mesom ili prženom hranom povezuju se s lošijim snom.
S druge strane, čini se da određene namirnice potiču bolji odmor. Večere bogatije ugljikohidratima, maslinovim uljem i masnom ribom povezane su s poboljšanom kvalitetom sna.
Nalazi sugeriraju da "nutritivne komponente večernjeg obroka mogu utjecati na različite parametre sna".
Istraživači ipak upozoravaju da je studija bila opservacijska, što znači da ne može dokazati izravnu uzročno-posljedičnu vezu.
Ova veza djeluje i u suprotnom smjeru: čini se da kvaliteta sna utječe na to što će ljudi jesti sljedećeg jutra. Istraživači su otkrili da je "lošija kvaliteta sna povezana s manje zdravim navikama doručkovanja".
Podaci su konkretno ukazali na nekoliko obrazaca. Osobe koje su se kasnije budile bile su sklonije unositi više kalorija za doručak.
Isprekidan san bio je povezan s većim unosom šećera i manjom konzumacijom vlakana, dok je duže trajanje sna bilo povezano sa sveukupno zdravijim doručkom.
Ovi nalazi podupiru ideju da san nije samo posljedica prehrane, već može oblikovati i buduće prehrambene izbore.
Prema istraživačima, jedan od najvažnijih doprinosa studije jest dokaz o tome koliko su hrana i san usko povezani u svakodnevnom životu.
Čini se da su večera, san i doručak dio istog ciklusa, gdje male promjene u jednom području mogu utjecati na druga područja.
Iako su učinci zabilježeni u studiji bili relativno skromni, nalazi nude novi uvid u međudjelovanje svakodnevnih navika, piše Euronews.
Znanstvenici vjeruju da bi to s vremenom moglo pomoći u poboljšanju strategija za prevenciju i liječenje pretilosti, uzimajući u obzir ne samo što ljudi jedu, već i kada jedu te koliko dobro spavaju.