Mostarski psiholog o Crnom petku i kompulzivnom kupovanju

Danas je Crni petak, dan koji iščekuju mnogi kako bi na popustima mogli kupiti stvari o kojima maštaju duže vrijeme, no popusti su po dućanima u BiH minimalni, a stručnjaci upozoravaju da neki ljudi stres pokušavaju neutralizirati kompulzivnim kupovanjem, kao i na sve popularniji fenomen – FOMO, strah da ne bismo nešto propustili.

Psiholog Toni Jandrić smatra da nije problem crni petak sam po sebi nego da je problem najčešće dublji koji onda događaji poput crnog petka mogu dovesti na površinu.

''Ljudi mogu stres pokušati neutralizirati kompulzivnim (nekontroliranim) kupovanjem. Slično kao što određeni ljudi raspoloženje pokušavaju popraviti hranom, alkoholom, kockanjem tako je moguće i kupnjom novih stvari. To u nama izaziva lučenje neurotransmitera dopamina koji se luči kada dobijemo nešto nagrađujuće. Tada povratno izaziva osjećaj ushićenosti. Izvorno nam služi u situacijama stvarnog postignuća, što u konačnici dovodi do motivacije i želje da nastavimo dalje raditi'', kaže Jandrić.

Kompulzivno kupovanje

Dodaje i kako u slučajevima kompulzivnog kupovanja dolazi do kratkotrajnog ushićenja te što više stvari kupujemo to ushićenje postaje sve veće.

Stvar je u tome što naš mozak u razdoblju nakon toga shvaća da se ipak ne radi o stvarnom postignuću. To je situacija kada se javljaju neugodne emocije poput krivnje, tuge i ljutnje često izraženije nego prije same kupovine, ističe psiholog.

Upitan kakvi su psihološki učinci, tj. efekti crnog petka napominje da u psihologiji generalno vrijedi pravilo da je teško generalizirati te da puno toga ovisi o tome kakve su nečije crte ličnosti, pogledi na svijet, strategije rješavanja problema, određene navike i sl.

Kao primjer naveo je dvije osobe, jednu koja čeka popust na neki proizvod koji joj je neophodan te drugu kojoj u tom trenutku nije žurno potreban nijedan proizvod.

Kod prve će osobe kupovina izazvati zadovoljstvo jer zna da bi taj proizvod u normalnim okolnostima kupila po značajno višoj cijeni, dok će kod druge koja je otišla u tržni centar jer zna da su danas popusti te želi malo vidjeti što ima, kupnja izazvati kratkoročno sreću, ali kako dan odmiče i shvaća da je potrošila veliku svotu novca bespotrebno, izazvati osjećaj krivnje.

Na pitanje kupujemo li i radi drugih, tj. da se 'pokažemo', Jandrić naglašava da u socijalnoj psihologiji postoji jedan pojam pomoću kojeg objašnjavamo mnoštvo fenomena vezanih za psihologiju pojedinca u društvu, a radi se o konformizmu.

''To je naša želja da se prilagodimo drugim ljudima tj. da činimo ono što i oni čine. Svjesni ste da se radi o izuzetno korisnom mehanizmu koji je u prošlosti osigurao formiranje grupe i prilagodbu pojedinca na nju. Međutim, kako svaka medalja ima dvije strane taj fenomen može dovesti i do mnoštva poteškoća naročito u današnjem društvu. Kada vidite neku prodavaonicu da je prepuna, nesvjesno ćete pomisliti da je tamo nešto vrijedno i poželjet ćete u njoj i vi kupiti. Ako čujete da većina vaših prijatelja ide u kupovinu taj dan i vas nekako 'vuče' da i vi krenete'' kaže on.

Napominje i da je u novijoj psihološkoj literaturi, i u kontekstu ekspanzije društvenih mreža, sve popularniji još jedan fenomen – FOMO (eng. fear of missing out), a to je strah u nama da ne bismo nešto propustili.

''Zamislite da to popodne listate Instagram storije, a vaše dvije najbolje prijateljice su se već pohvalile kako su po ekstra popustima uspjele 'ugrabiti' takve odlične stvari. Vi ste sebi rekli da danas sigurno nećete trošiti jer vam financijska situacija nije baš najbolja. Ali u vama se budi ta neka emocija kao da ćete nešto propustiti ako ne odete u kupnju i nešto si uzmete, jer je baš danas ta prilika. U posebnu rubriku spada taj osjećaj da se svi na društvenim mrežama nečime hvale, a vi se nemate priliku pohvaliti. Ako se u toj situaciji jave neugodne emocije rekao bih da su u podlozi, pored nekih drugih, stoje i spomenuta dva fenomena'', naglašava psiholog.

Osvještavanja

Kako bismo se riješili nepotrebne kupovine, struka savjetuje razne oblike osvještavanja, a potrebno je odgovorit i na nekoliko pitanja poput: Koliko često vam se događa da ste kupili stvari u kupovini koje vam apsolutno nisu trebale? Imate li izraženu potrebu da kupujete više stvari nego što vam treba kada su popusti 'jer sad je prilika'? Koje su vaše strategije nošenja s neugodnim emocijama i stresom?  Uhvatite li sebe kako si pokušate pomoći tako što kupite novi komad odjeće koji vam je potpuno bespotreban i sl. 

Također, dobro je imati spreman plan i ciljeve te znati koje su nam stvari neophodne, jer je ih je onda sasvim u redu kupiti po sniženoj cijeni.

''I da, vjerovali ili ne, postoje osobe koje imaju izražen problem s kompulzivnim kupovanjem. Spomenuto može čak biti i indikacija ozbiljnijeg stanja. Tada bi bilo dobro potražiti pomoć stručnjaka'', naglašava Jandrić.

Odgovarajući na pitanje jesu li ljudi u ovom razdoblju godine, pred božićne blagdane i novogodišnje praznike skloniji impulzivnoj kupovini, psiholog ističe da istraživanja pokazuju da ljudi u to vrijeme imaju tendenciju za povećanu potrošnju.

S druge strane, kako kaže, "moguće je u to vrijeme racionalno trošiti, osjetiti duh Božića dok kupujete, obradovati svoje bližnje poklonom, a možda oni obraduju i vas. U tim situacijama će se izlučiti pravi hormoni sreće koji će trajati, samo je važno da imate samokontrolu i pozitivan cilj".