Osmijesi i savršen život: Zašto na društvenim mrežama glumimo da nam je bolje nego što jest?

Društvene mreže stvorile su pritisak da vlastiti život predstavimo u što boljem svjetlu. Umjesto časopisa i reklama, koji su desetljećima nametali idealizirane slike ljepote i uspjeha, danas takve prikaze često gledamo kod vlastitih prijatelja i vršnjaka, piše Child Mind Institute.

Tinejdžeri na profilima uglavnom dijele najbolje trenutke, dok trud, probleme i sasvim obične dane ostavljaju izvan kadra. Zbog toga tuđi životi mogu izgledati puno savršenije nego što zapravo jesu, a takve usporedbe mogu potaknuti nesigurnost i sumnju u vlastitu vrijednost.

Fasada savršenstva kao paravan za probleme

Za djecu koja se bore s tjeskobom ili depresijom, pažljivo uređene objave mogu poslužiti kao paravan. Iza prividnog savršenstva skrivaju se ozbiljni problemi, zbog čega roditelji i prijatelji teže primjećuju da im je potrebna pomoć.

"Važno je zapamtiti da samo objavljivanje uređenih fotografija ili prikazivanje života malo glamuroznijim nego što jest, samo po sebi nije problem", objašnjava klinička psihologinja dr. Jill Emanuele.

"Društvene mreže vjerojatno nisu srž problema, ali mogu dodatno otežati ionako tešku situaciju". Tinejdžeri koji su stvorili idealiziranu online ličnost mogu osjećati frustraciju i potištenost zbog jaza između onoga kako se predstavljaju i onoga što uistinu jesu.

Kada se netko pretvara da mu je život savršen, lako može uvjeriti okolinu da je sve u redu, no to je rijetko istina. Skrivanje iza društvenih mreža omogućuje ljudima da glume savršenstvo, ali nitko nema besprijekoran život. Ako netko uporno ostavlja takav dojam, vjerojatno skriva koliko mu je zapravo teško, a portal YourTango navodi 11 stvari koje se najčešće kriju iza takve fasade.

Nisko samopoštovanje

Osobe s niskim samopoštovanjem ponekad pokušavaju sakriti vlastite nesigurnosti tako što drugima prikazuju gotovo savršen život. Ne žele pokazati da se i same suočavaju s problemima pa pažljivo biraju što će objaviti. Iskrenost o vlastitim poteškoćama značila bi skidanje svojevrsne zavjese koja skriva ono što se događa u pozadini.

Novinarka S. Rufus ističe da perfekcionizam, kao i pretjerana potreba za postignućem, može proizlaziti iz osjećaja da osoba nije dovoljno vrijedna pa se trudi oko svake sitnice kako bi se osjećala prihvaćeno.

Ovisnost o tuđem odobravanju

Uz nisko samopoštovanje može se pojaviti i snažna potreba za tuđim odobravanjem. Takve osobe često žele ostaviti dojam da im život izgleda bolje nego što se zapravo osjećaju.

Komplimenti, pohvale i pozitivni komentari tada postaju važan izvor potvrde. Problem je što samopouzdanje počinje ovisiti o tome kako ih drugi doživljavaju.

Potreba za potvrdom

Društvene mreže pružaju jednostavan način za dobivanje potvrde okoline. Objavljivanjem pažljivo odabranih fotografija i trenutaka ljudi mogu stvoriti sliku života kakav žele da drugi vide.

Komentari i reakcije dodatno učvršćuju taj dojam, iako osoba možda ne želi pokazati koliko joj je zapravo važno tuđe mišljenje.

Strah od neuspjeha

Iza potrebe da sve izgleda savršeno ponekad se krije strah od neuspjeha. Osoba se može bojati da nije dovoljno uspješna, sposobna ili pametna pa pokušava ostaviti suprotan dojam.

Takav strah može utjecati i na spremnost osobe da isproba nešto novo ili prihvati određeni rizik.

Emocionalna otupljenost

Neki ljudi skrivaju svoje stvarne osjećaje iza slike bezbrižnog života. Iako se iznutra mogu osjećati prazno, usamljeno ili emocionalno iscrpljeno, drugima pokazuju da je sve u najboljem redu.

Takva fasada može kratkoročno pomoći u prikrivanju problema, ali istodobno može dodatno pojačati osjećaj izoliranosti.

Zanemarivanje vlastitih potreba

Savršen život na društvenim mrežama ne pokazuje uvijek ono što se događa iza kulisa. Netko može objavljivati fotografije druženja, putovanja ili kućnih ljubimaca, dok istodobno zanemaruje odmor i vlastite potrebe zbog prevelikog pritiska.

Društvene mreže uglavnom prikazuju samo odabrane trenutke, a ono što se događa izvan kamere često ostaje skriveno.

Problemi u vezi

Neke veze na društvenim mrežama mogu izgledati idealno, iako stvarnost iza objava nije nužno takva.

Parovi mogu često objavljivati zajedničke fotografije i romantične poruke kako bi naglasili koliko su sretni. Međutim, društvene mreže same po sebi ne mogu pokazati kakav je odnos kada kamera nije uključena.

Žudnja za pažnjom

Za neke ljude prikazivanje savršenog života može biti način privlačenja pažnje. Pohvale o izgledu, uspjesima, poslu ili načinu života mogu im pružiti osjećaj važnosti i zadovoljstva.

Iza takvog ponašanja ponekad se mogu kriti usamljenost, nesigurnost ili potreba za većom povezanošću s drugima.

Psihičke poteškoće

Ljudi koji se suočavaju s emocionalnim poteškoćama ne žele uvijek da drugi primijete kroz što prolaze. Umjesto da pokažu ranjivost, mogu se truditi ostaviti dojam da je sve u redu.

No skrivanje problema i izbjegavanje traženja pomoći može dodatno otežati suočavanje s onim što ih muči.

Sindrom uljeza

Čak i uspješni ljudi ponekad imaju osjećaj da ne zaslužuju ono što su postigli ili da će drugi otkriti da zapravo nisu toliko sposobni koliko misle. Taj se osjećaj povezuje sa sindromom uljeza.

Na društvenim mrežama osoba tada može dodatno naglašavati uspjehe kako bi prikrila vlastitu nesigurnost.

Izgaranje

Neki ljudi izvana djeluju kao da bez problema uspijevaju uskladiti posao, obitelj, hobije i društveni život. No održavanje takve slike može zahtijevati velik trud.

Stalna potreba da se ostavi dojam kako sve ide savršeno može pridonijeti stresu, iscrpljenosti i naposljetku izgaranju.

Usporedba s tuđim "savršenstvom"

Dr. Emanuele ističe još jedan čest problem: tinejdžerima društvene mreže mogu postati gorivo za negativne osjećaje o sebi.

Djeca koja sumnjaju u vlastitu vrijednost u tuđim objavama vide upravo ono što misle da njima nedostaje.

Ako se već bore sa samopouzdanjem, slike vršnjaka koji se zabavljaju doživjet će kao potvrdu vlastitog neuspjeha.

"Znaš da te ne čini sretnim, ali svejedno gledaš"

Sasha i njezin prijatelj Jacob (15) slažu se da stalna izloženost društvenim mrežama utječe na to kako vide sebe i druge.

"Znaš da te to ne čini sretnim, ali svejedno gledaš", kaže Jacob. Čak ni spoznaja da se iza uređenih fotografija skrivaju stvarni problemi ne umanjuje pritisak koji osjećaju.

Sasha se prisjeća djevojke koja je imala poremećaj prehrane. "Svi smo to znali. Bilo je toliko loše da je završila u bolnici, ali kad bi objavila sliku s plaže na kojoj je premršava, svi bi je lajkali". Iako je znala da je djevojka bolesna, Sasha priznaje da je osjetila ljubomoru i pomislila kako bi voljela tako izgledati, a onda se zgrozila nad vlastitom misli.

"Lajkanjem smo joj zapravo govorili: 'Bravo, samo tako nastavi', što je bilo opasno".

Zašto društvene mreže mogu naštetiti samopouzdanju?

Zato što stvaraju privid da su tuđi životi savršeni. Za razliku od slavnih osoba, ovdje nerealne standarde postavljaju prijatelji i vršnjaci, čiji filtrirani životi potiču usporedbu i narušavaju sliku o sebi.

Kako društvene mreže utječu na mentalno zdravlje tinejdžera? Mogu imati negativan utjecaj. Stalno uspoređivanje s drugima može smanjiti samopoštovanje. Osim toga, vlastiti "savršeni" profil može postati maska za stvarne probleme poput tjeskobe ili depresije, što otežava traženje i dobivanje pomoći.

Što roditelji mogu učiniti? Ključno je ne umanjivati važnost online svijeta za tinejdžere. Otvoreno razgovarajte s djetetom o tome kako se osjeća dok koristi društvene mreže i potaknite ga da prestane pratiti profile zbog kojih se osjeća loše. Najvažnije je ponuditi podršku i razumijevanje, piše Child Mind Institute. 

Kako roditelji mogu pomoći?

Razgovarajte s djecom o društvenim mrežama, potičite ih na kritičko razmišljanje i podsjetite ih da ono što vide online nije uvijek stvarna slika života. Učite ih da su pogreške normalne, potičite ravnotežu između vremena pred ekranom i stvarnog života te obratite pažnju na promjene u njihovu raspoloženju.

Najvažnije je da znaju da su prihvaćeni i vrijedni neovisno o tome kako izgledaju ili što objavljuju na internetu.