Martin Bormann – Hitlerov osobni tajnik i jedan od najmoćnijih ljudi Reicha

Hitlerov osobni tajnik Martin Bormann rođen je na današnji dan prije 123 godina, 17. lipnja 1900. u gradiću Wegelebenu. On je svakako bio jedan od najmoćnijih ljudi u Trećem Reichu, konkuriravši čak Heinrichu Himmleru, Josephu Goebbelsu i Hermannu Göringu.

Bormann je gotovo uvijek bio u neposrednoj blizini Hitlera, a ne na terenu, pa je mogao kontrolirati tijek informacija koje su dolazile Führeru, kao i predavati naredbe koje su potjecale od Führera. Poznato je da je Bormann utjecao na Hitlerovo poimanje onoga što se događa oko njega, primjerice u znamenitom slučaju Göringove navodne izdaje Führera.

Martin Bormann rođen je dijelu Kraljevine Pruske koji je pretežito naseljen protestantima, između Magdeburga i Göttingena. Iako je Bormann rođen u luteranskoj obitelji, kasnije je postao veliki ateist i izrazito antiklerikalan, zagovarajući oštar obračun s Katoličkom Crkvom i luteranskom zajednicom. Također je zagovarao obračun sa Slavenima i Židovima

Bormann je bio premlad da bi ozbiljno sudjelovao u Prvom svjetskom ratu, a topnička postrojba u kojoj je nakratko služio nikad nije vidjela bojište.

Poslije rata postao je nadzornik imanja u Mecklenburgu i tako došao u kontakt s članovima Freikorpsa koji su bili na imanju. Počeo je sudjelovati u njihovim akcijama, uglavnom atentatima i iznudama radničkih sindikata.

U ožujku 1924. godine biva osuđen na godinu dana zatvora kao sudionik u ubojstvu Walthera Kadowa koje je počinio Rudolf Höss, kasnije zapovjednik Auschwitza.

Po izlasku iz zatvora stupio je u NSDAP. 1933. godine postao je Reichsleiter i poslanik u Reichstagu. Od 1933. do 1941. bio je tajnik Hitlerovog osobnog tajnika Rudolfa Hessa, da bi nakon njegovog nenadanog odlaska Bormann bio unaprijeđen u Hitlerovog tajnika.

U Nacističkoj stanci (NSDAP) Bormann je stekao izrazito zvučne položaje. Dobio je stranački čin Reichsleitera (najviši čin u NSDAP nakon Führera). Postao je i šef Stranačke kancelarije, a zatim i Führerov osobni tajnik.

Imao je vrlo snažan utjecaj na postavljanje državnih službenika te do 1943. u velikoj mjeri kontrolirao stanje na unutrašnjopolitičkom planu. Postojalo je navodno i mišljenje da je pomoću svog utjecaja na Hitlera, Bormann zapravo potajno bio pravi vladar Njemačke.

Bormann se 1929. godine oženio drugi put; ovom prilikom devetnaestogodišnjom Gerdom Buch čiji je otac, Walter Buch, bio predsjednik Nacističkog stranačkog suda. Imali su desetero djece, uz njegovo dvoje djece iz prvog braka.

Prije svog samoubojstva 30. travnja 1945. Hitler je u svojoj političkoj oporuci Bormanna postavio za novog vođu NSDAP-a.

Kasnija izvješća, posebno u 1960., navode da je Bormann pobjegao i da je živio u Južnoj Americi, možda u Paragvaju. Međutim, početkom 1973. berlinski forenzičari su gotovo sigurno utvrdili da je jedan od dva kostura iskopan tijekom gradnje u Zapadnom Berlinu u prosincu 1972. bio Bormann.

Godine 1973. vlasti Zapadne Njemačke su ga i službeno proglasile mrtvim. Pronađeni kostur bio je podvrgnut DNK testiranju i 1998. godine, a istražitelji su potvrdili da su ostaci bili Bormann. (Izvor: Wikipedia)