Kovani novac iz Daorsona na markama HP Mostar

Hrvatska pošta Mostar izdala je dvije prigodne poštanske marke, žig i omotnicu prvoga dana s motivima kovanog novca iz Daorsona u povodu 31. listopada, Dana štednje.

Autor likovnog rješenja maraka je Ivo Dragičević, tiskane su u tiskari Zrinski u Čakovcu, u malom arku od 4 marke i njihova nominalna vrijednost je 5,00 KM. U poštanskom prometu koristit će se od 31. listopada 2012.

Na području istočnoga dijela Hercegovine, od Mostara i Stoca do obala Trebišnjice, obitavalo je ilirsko pleme Daorsi, koji su imali vjersko, upravno i političko središte u Ošanićima kod Stoca. Zbog svoga povoljna zemljopisna položaja, između jadranske obale i planinsko-stočarskoga zaleđa, bavili su se trgovinom.

Od 3. st. prije Krista zamjetni su jaki utjecaji helenističke kulture na području Daorsa. Sljedeći primjere jadranskih i jonskih primorskih gradova počeli su u 2. st. kovati vlastiti novac, čini se nakon poraza ilirskoga kralja Gencija 168. prije Krista.

Riječ je o prvom novcu kovanom na prostorima Hercegovine i Bosne. Sačuvano je svega desetak primjeraka daorskih novčića. Na aversu je prikazan muški portret (bog Hermo?) s kapom naglašeno izdužena oblika (petasos), čija je površina ispunjena sitnim zrnolikim ispupčenjima, s kratkom i raščešljanom kosom. Na reversu je prepoznatljiva lađa, a uz rub teče u luku natpis grčkim slovima DAORSON.

Vjerojatno se radi o prikazu tadašnjih ratnih brodova. Najčešće je njegova duljina iznosila 15 metara, a širina 4,5 metara. Visina boka nad vodom procjenjuje se oko dva metra, gaz 1,5 metara, a korisna nosivost 15 tona.

Daorski novac lijevan je od bronce, težine oko pet grama i promjera 17 mm.