Bio je veliki znanstvenik, stolnotenisač i nositelj naslova Pravednik među narodima

Na današnji dan prije 105 godina, 3. srpnja 1920. u Koprivnici je rođen Žarko Dolinar, hrvatski znanstvenik, profesor i vrhunski stolnotenisač.

Bio je svjetski i mnogostruki državni stolnoteniski prvak. Nositelj je naslova Pravednik među narodima države Izrael.

Rodio se isti dan iste godine u istoj ulici kada i Marijan Badel. Otac mu je bio visoki sudac i vijećnik Banskog stola. Rođaci s majčine strane Fridrih (Friedrich) osnovali su 20. kolovoza 1912. godine Hrvatski športski klub "Slaven" (danas NK Slaven Belupo Koprivnica).

Ujak Krešimir Fridrih bio je teniski prvak i reprezentativac u Davis Cupu, zatim doktor prava i generalni ravnatelj Pošte Banovine Hrvatske. Također ujak Dragutin Karlek bio je reprezentativac u nogometu (vratar HAŠK-a) i hokeju na ledu.

U mladosti se seli iz rodne Koprivnice u Novi Sad gdje se 1934. počinje baviti športom a 1935. – 1936. nastavlja u Ljubljani te potom od kraja 1936. u Zagrebu.

Diplomirao je na Veterinarskom fakultetu u Zagrebu 1948. godine. U Zagrebu je 1959. godine, na Veterinarskom fakultetu, stekao doktorat znanosti iz anatomije, histologije i embriologije.

Za vrijeme Drugog svjetskog rata i tijekom četiri godine NDH zajedno s bratom Borisom krivotvorio je propusnice i neke druge dokumente za preko 360 Židova koji su na taj način spašeni.

Ustaške su vlasti doznale da braća Dolinari spašavaju Židove, ali ih nisu dirali. Uhitili su njihova oca Jakova i smijenili ga s položaja suca no braća su nastavili svoju humanitarnu aktivnost. Na incijativu skupine preživjelih Židova, braća su proglašena Pravednicima među narodima 1993. godine.

Nakon rata Dolinar je izbačen s Veterinarskog fakulteta te odlazi u Švicarsku. Dobiva posao na Medicinskom fakultetu u Baselu gdje će ostati više od 25 godina. Na spomenutom fakultetu bavi se anatomijom, genetikom, citologijom, embriologijom i patologijom. Usto je bio i predavač na Stomatološkom fakultetu u istom gradu.

Od 1976. do 1982. godine držao je švicarski rekord u broju održanih predavanja u jednom semestru, umjesto uobičajenih 25-45, imao je 150 sati. Bio je vrlo omiljen među studentima.

Osim po svojim znanstvenim dostignućima Žarko Dolinar ostao je upamćen i kao vrhunski sportaš. Kao dječak igrao je nogomet, ali je nakon loma noge prešao na stolni tenis gdje se proslavio.

Bio je i slikar, kuhar i znao je razne zanate. Putovao je u više od 150 država svijeta. Bio je vrlo društven čovjek, popularan u društvu, često je svirao prijateljima gitaru.

Družio se s hrvatskim nobelovcima Vladimirom Prelogom i Lavoslavom Ružičkom, s češkim atletičarem Emilom Zatopekom i mnogim drugim poznatim osobama. Bio je veliki ljubitelj poezije Petra Preradovića, koju je često recitirao. Redovito je posjećivao njegovu spomen kuću u Grabrovnici.

Bio je prvi Hrvat koji je osvojio medalju na Svjetskom prvenstvu (Kairo 1939.) i prvi hrvatski sportaš uopće koji se okitio naslovom svjetskog prvaka. Bio je i višestruki državni prvak (Kraljevina Jugoslavija, NDH i SFRJ) sa 74 nastupa za državnu reprezentaciju. Ukupno je osvojio 25 međunarodnih naslova te 8 medalja na svjetskim prvenstvima.

S partnerom Subotičaninom Vilimom Harangozom u igri parova osvojio je Svjetsko prvenstvo 1954. godine u londonskom Wembleyu, što je biser njegove karijere.

Imao je vrlo bogatu kolekciju vrlo različitih predmeta: autogrami (75000), knjige (1000), enciklopedije i rječnici (40), kazete (2000), aforizmi (6500), umjetničke slike (600), crteži (1100), skulpture (50), značke (1800), marke (2500), nalivpera (600), osobne stvari poznatih osoba itd.

Imao je najveću kolekciju autograma na svijetu, među kojima su bili autogrami mnogih svjetski poznatih osoba kao što su: Winston Churchill, Adolf Hitler, Josif Staljin, engleska kraljica Elizabeta II., Charlie Chaplin, Sophia Loren, Majka Tereza, papa Pio XII., te domaćih ličnosti kao što su: August Šenoa, kardinal Alojzije Stepinac, Franjo Tuđman, Ante Pavelić, Vladko Maček, biskup Josip Juraj Strossmayer i dr.

Dr. Žarko Dolinar preminuo je u Baselu 9. ožujka 2003. godine.