Prije 155 godina ubijen je Eugen Kvaternik
Na današnji dan prije 155 godina, 11. listopada 1871. ubijen je pri gušenju Rakovičke bune hrvatski političar Eugen Kvaternik.
Ta je buna pripremljena 7. listopada, kad su se u selu Broćancu okupili ustanici i izabrali Privremenu narodnu hrvatsku vladu s Kvaternikom na čelu. Sljedećeg je dana izbila otvorena pobuna.
Ustanici su iz Broćanca krenuli s 200 naoružanih graničara prema Rakovici koja je bila određena za sjedište vlade. Uz bunu su pristala sela: Rakovica, Broćanac, Brezovac, Mašvina, Plavča Draga i Močila. Pravoslavci iz navedenih mjesta također su sudjelovali u buni. Idućeg dana (9. listopada) ustanici su, s Kvaternikom na čelu, krenuli prema Plaškom.
Tada je reagirala austrijska vojska. Na ustanike je poslana Ogulinska regimenta. Na samu se vijest o dolasku vojske većina od 1.700 ustanika razbježala. Konačno, vojska je pogubila Eugena Kvaternika, čime je ustanak bio završen.
Kvaternikov je plan bio osnovati nezavisnu hrvatsku vladu na čelu s Antom Starčevićem. Premda sam Starčević nije bio upleten u bunu, zanimljivo je da su sljedećih dana uhićeni navodno svi stanovnici Zagreba koji su nosili prezime Starčević.
Tko je bio Eugen Kvaternik?
Kvaternik je rođen u Zagrebu 31. listopada 1825., kao sin Romualda Josipa Kvaternika (profesor povijesti na Pravoslavnoj akademiji) i Marije Antonije Kvaternik (učiteljica u ženskoj pučkoj školi).
Nakon studija teologije u Senju i Zagrebu (1843–44), upisao je pravo i pedagogiju u Pešti, gdje je diplomirao 1847. te je započeo odvjetničku praksu.
Zbog političkih stajališta tijekom Bachova apsolutizma (1851–61) vlasti su ga često napadale. God. 1857. bilo mu je oduzeto pravo obavljanja odvjetničke prakse.
Tražio saveznike
Vjerujući da se Hrvatska ne može osloboditi bez potpore neke utjecajne države, Kvaternik je emigrirao u Rusiju, primio rusko državljanstvo te nastojao pridobiti ruske vlasti za svoje političke ideje. Ubrzo je bio poslan u Peštu kao ruski agent, ali se zbog razlika u stajalištu prema južnoslavenskim pravoslavcima razišao s ruskom vladom.
U srpnju 1859. otišao je u Pariz, gdje je na francuskome objavio djelo Hrvatska i Talijanska konfederacija (La Croatie et la Confédération italienne). U tom je djelu odbacio pravo Habsburgovaca na hrvatsku krunu, istaknuo nužnost sjedinjenja hrvatskih zemalja te povijesno i prirodno pravo Hrvata na vlastitu nacionalnu državu.
Potom je kratko boravio u Rimu, gdje je za svoje političke ideje nastojao pridobiti naklonost Vatikana. U okviru svoje protuhabsburške djelatnosti, surađivao je s talijanskim nacionalnim pokretom i pristašama Lajosa Kossutha.
Nakon povratka u Hrvatsku 1860., bio je izabran za zastupnika u Hrvatskome saboru (1861). Tijekom zasjedanja Hrvatskoga sabora u lipnju i srpnju 1861., kada su bili razmatrani odnosi Hrvatske s Ugarskom, Eugen Kvaternik je, uz potporu Ante Starčevića, prvi put izložio temeljni program Stranke prava, što se smatra početkom rada te stranke.
U zastupničkom je govoru, pozivajući se na hrvatsko državno pravo, zahtijevao da se u izravnim pregovorima s kraljem osigura potpuna samostalnost sjedinjene Hrvatske (Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije) pod vlašću vladara iz dinastije Habsburgovaca.
Zbog političkih stajališta iznesenih u Političkim razmatranjima, Schmerling-Mažuranićeva vlada osudila ga je 1862. na zatvor i ponovni izgon iz Hrvatske.
Pridružite se WhatsApp kanalu Bljesak.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Mostara, Hercegovine, BiH i svijeta. Na kanalu donosimo kratke, izravne informacije i sadržaj koji ne mora uvijek čekati objavu na portalu. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
-webp-wm.webp)
