Prije jednog stoljeća rođen je Emil Zatopek, jedan od najvećih atletičara u povijesti

Jedan od najvećih atletičara svih vremena, Emil Zatopek, rođen je u Moravskoj, Čehoslovačka, na današnji dan prije 100 godina, 19. rujna 1922. Nazvan "Češkom lokomotivom", Zatopek je za svoje ere u potpunosti dominirao u dugoprugaškom trčanju.

Rodio se kao sedmo dijete u siromašnoj obitelji, a sa 16 godina počeo je raditi u tvornici cipela Bata u Zilnu.

Godine 1940. tvornica je sponzorirala utrku od 1500 metara i njega su uvjerili da se natječe, iako nije uopće trenirao trčanje. Na opće iznenađenje Emil je utrku završio drugi i time se ozbiljno zainteresirao za sport.

Četiri godine kasnije Zatopek je srušio Češke državne rekorde na 2.000, 3.000 i 5.000 metara. Izabran je u češki nacionalni tim za Europsko prvenstvo 1946. godine. Završio je na petom mjestu u utrci na 5 km, srušivši svoj osobni i državni rekord.

Na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. godine osvojio je zlatnu medalju na 10.000 metara, kao i srebro na 5.000 m.

Vrh karijere je njegov nastup na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine gdje je postao prvi i jedini trkač u modernoj olimpijskoj povijesti koji je u sve tri dugoprugaške discipline, 5.000 m, 10.000 m i u maratonu osvojio zlatne medalje.

Ono što je još značajnije je podatak da je tada prvi put sudjelovao u maratonskoj utrci (rezultat: 2:23:04 h), nakon što je tri dana ranije osvojio zlato na 10 kilometara. Sva tri natjecanja održala su se unutar sedam dana.

Na svim utrkama na kojima je sudjelovao, i pobijedio, postavio je nove Olimpijske rekorde. Tada je dobio nadimak – "Češka lokomotiva".

Do kraja te godine Zatopek je imao svjetski rekord na 10.000 metara i maratonu, da bi 1954. godine ostalim rekordima pridružio i 5.000 metara.

Svoju zlatnu maratonsku medalju pokušao je obraniti 1956. godine na Ljetnim Olimpijskim igrama u Australiji, ali se zbog ozljede nije u potpunosti pripremio i utrku je završio šesti. Natjecati se prestao 1957. godine.

Zatopek je osvojio četiri zlatne i jednu srebrnu medalju na Olimpijskim igrama, kao i tri zlatne i jednu brončanu na Europskim atletskim prvenstvima.

Za vrijeme svoje karijere postavio je 18 svjetskih rekorda.

Nakon atletske karijere posvetio se vojničkom zanimanju, tako da je nakon nekoliko godina dogurao do čina pukovnika. Međutim, pred kraj 60-ih godina XX stoljeća počinje period životne agonije Emila Zatopeka.

Naime, on otvoreno pruža potporu češkom političaru Aleksandru Dubčeku, mladom reformatoru, idejnom vođi "praškog proljeća", pokreta koji se protivio tadašnjoj sovjetskoj politici istočnog poretka.

Kao i dvanaest godina ranije u Budimpešti 1956., ponovo su ruski tenkovi u kolovozu 1968. zaposjeli ulice Praga i ugušili pobunu. Zatopek je isključen iz komunističke partije, otpušten iz vojske i oduzeta mu je titula zaslužnog majstora sporta. Emil je u sljedećem periodu radio kao sakupljač otpada i čistač ulica ne bi li zadovoljio svoje egzistencionalne potrebe.

Na poziv MOO-a da bude poseban gost Olimpijskih igara u Münchenu 1972., oglušio se njegov nadređeni "...jer nije mogao naći zamjenu". Krajem 70-ih, Emil je djelomično rehabilitiran i dobiva posao u praškom sportskom institutu, kao arhivist.

Raspadom komunizma Zatopek je u potpunosti rehabilitiran, dobivši jednu od ključnih uloga u sportskom savezu Češke. Osobno mu se u ime naroda ispričao ministar obrane, a nebrojeno puta je dobivao priznanja od predsjednika Vaclava Havela.

Umro je 22. studenog 2000. godine od posljedica komplikacije upale pluća.