Rezultat krize: 472 prema nula

Belgija je za nas, realno, čipkin dim. U toj multietničkoj i multijezičkoj zemlji zna proći i preko sedam stotina dana od izbora do formiranja vlade, a opet ama baš sve funkcionira: i školstvo i zdravstvo i pravosuđe i socijalne službe i...i tako dalje i tako redom.

Evo, prekucali smo i mi magičnih sedam stotina dana, pa i koji više, od posljednjih općih izbora u Bosni i Hercegovini, onih što su bili uvod u možda ne najveću, ali sigurno jednu od većih kriza u Federaciji. Taj entitet, kao što znamo, nema izvršnu vlast formiranu u skladu sa rezultatima glasanja, ali to ne znači da u njemu ništa ne funkcionira kako treba, osim školstva, zdravstva, pravosuđa, socijalnih službi i tako dalje i tako redom. No, zato ono što radi – radi besprijekorno i na naše pogonsko gorivo.

Vijest glasi: Vlada Federacije odobrila je isplatu regresa za zaposlene u entitetskim institucijama, parlamentarne zastupnikle i, normalno, ministre i ministrice okupljene oko premijera Fadila Novalića. Iznos je u naslovu ovog teksta: četiri stotine i sedamdeset dvije marke.

Regres je, čisto da se kaže, odšeta ili, češće, posebna naknada za rad i uobičajeno se isplaćuje kao dodatak na platu  uoči godišnjeg odmora. Novalić i njegovi stručnjaci su, vidimo, odluku donijeli u najboljem mogućem trenutku, na prelazu iz oktobra u novembra, iz listopada u studeni, u doba godine u kojem se na more ide u hordama, a vrijeme je, kako kažu nazivi mjeseci na hrvatskom jeziku, idealno za ležanje na plaži, kupanje i mijenjanje boje kože.

Da je, kao što nije, najveći problem u ovoj odluci timing, problema ne bi bilo. Zapravo, jedino to u cijeloj priči nije važno.

Zahvaljujući, pored ostalog, pandemiji koronavirusa, u Bosni i Hercegovini preko 800.000 – slovima: osam stotina hiljada – ljudi živi u siromaštvu. Tako barem tvrdi Ranka Ninković-Papić, direktorica Fondacije za socijalno uključivanje u BiH. Prema UN-u, čak 48,5 – to je, ako neko veze s matematikom nema, samo jedan i pol posto od polovine – porodica osjeti financijske probleme zbog divljanja covida-19, dok 12 posto ima ozbiljne muke s kućnim budžetom.

Nisu, međutim, ni oni što imaju posao i redovnu platu sretni i zadovoljni. Evo, recimo, zdravstveni radnici u Hercegovačko-neretvanskom kanotnu su prisiljeni tražiti povećanje primanja na ulici, jer resornog ministra zanimaju manje nego stanje vodostaja u Bangladešu.

Onaj kome treba objasniti da među gotovo pedeset posto ugroženih posljedicama pandemije ima i ljudi koji idu na posao i rade svašta, od prodaje salama pa do kopanja ćumura, od opismenjavanja djece do gašenja požara, odnosno da samo od entuzijazma – sistem se poodavno raspao – zdravstvenih radnika zavisi hoćemo li od korone pomrijeti svi ili će pod zemlju samo najnesretniji, tome ni zapis ni recept pomoći ne mogu.

Socijalizam za privilegirane nije rijetkost ni u zemljama koje poznaju samo kapitalističko uređenje. I tamo se pogoduje manjini, onoj bogatoj, čiji se imetak subvencijama brani od čudljivog tržišta, dok im se dugovi prema državi opraštaju, umanjuju, dijele na male rate... Nije to ni lijepo ni pravedno, ali ovo što mi imamo i čemu svjedočimo, e to je bezbroj puta gore i još viđeno nije.

A imamo, da malo skratimo, cirkus: Vladu bez demokratskog legitimiteta i u mandatu koji traje li ga traje, sa tendecijom da tako i ostane, nesposobnu da nabavi ispravne respiratore, ali zato spremnu da sa po 472 marke zakiti i svoje članove i zaposlene u administrativnom aparatu i stranačke marionete raspoređene po poslaničkim klupama.

Ima, naravno da ima, u institucijama Federacije ljudi koji stvarno rade i za to su plaćeni toliko da im je mjesec dug kao godina, ali ima, itekako ima, i onih što se baš ne umaraju i što su zaposleni samo zato jer posjeduju stranačku iskaznicu i suficit poslušnosti. Ima, također, u Parlamentu zastupnika koji su aktivni, ali ima, itekako ima, onih što u ovom mandatu neće progovoriti ni riječi, sjednice će pratiti fizički, a duhom biti na skijanju, u kafani ili na rekreaciji. Ima, isto tako, i među Novalićevim ministrima i ministricama onih što im se obim posla nije smanjio iako su tek vršitelji dužnosti, samo što niko od njih nije tu gdje jeste zbog učinka, već isključivo zbog dvojca Bakir Izetbegović – Dragan Čović, dueta sposobnog da izrežira krizu koju njihov aparat uopće ne osjeti.

Drugačije rečeno, to što Vlada FBiH nije formirana u skladu sa posljednjim izbornim rezultatima, ne znači i da Vlade nema, da se administrativno osoblje osipa i da nešto vitalno za funkcioniranje cijelog tog glomaznog mehanizma - šteka. Radi, naime, sve što je njima važno i to radi besprijekorno.

Nije, nema potrebe za laganjem, tih četiri stotine i sedamdeset dvije marke puno para, pogotovo onima sa ministarskim i zastupničkim primanjima. Zaposlenima u administraciji već znači, dok one što za istu svotu rintaju mjesec dana ili je dobiju kao naknadu za trideset i pet godina poštenog rada, ne vrijedi ni pominjati. No nije Vlada Federacije regresom nazvala socijalnu mjeru za odabrane, već je tako prikazala valutno podsjećanje zaposlenih na to ko im je omogućio da rade tamo gdje se zna kada se ide na bankomat, stiče kreditna sposobnost i zakonska zaštita do mirovine. Plus četiri-pet stoja uoči lokalnih izbora kao naknada ne za minuli, već za budući angažman u pravilnom dijeljenju glasova i mobiliziranju bližnjih da naprave isto.

Tako smo, da završimo prije navale suicidalnih misli, mi – svi mi, kao poslodavci, radnici u takozvanom realnom sektoru, pa free lanceri, ali i muškarci i žene što za plaću iz budžeta liječe koronu i karcinome, upale grla i išijas – platili široku ruku Novida i njegovih, financirajući pod regres podvedenu nagradu svima što će na birališta doći da se zahvale „poslodavcima“. Prije svih SDA-u i HDZ-u, strankama koje nisu našle načina da slože novu Vladu Federacije, ali jesu da nikoga ko im je važan ne ostave s propuhom u džepovima i oštrom nulom na tekućem.    

Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Bljesak.info. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.