VIDEO/FOTO | Unska pruga: Nekada najbrža pruga danas služi samo pljačkašima
"Provela je noć na putu kojim kreću od davnina
naši snovi prema svijetu s' Perkovića preko Knina"
Jedna od kultnih skladbi Arsena Dedića danas je, nažalost, samo sjećanje na željezničku prugu kojom su, s "kuferima punim ambicija", mnogi dalmatinski studenti preko Knina, Bihaća i Siska putovali prema kontinentu.
Unska pruga povezivala je Split, Knin, Sisak i Zagreb u hrvatskoj preko Bihaća, Krupe i Novoga grada u Bosni i Hercegovini. Povezivala je sjeverozapad Bosne s Jadranom i Europom.
Za svojih 179 km, probija se kroz 36 tunela, prelazi dva mosta preko Une i sedam puta prelazi granicu između BiH i Hrvatske. Kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi 120 km, a kroz Hrvatsku 59 km.
Desetljeća izgradnje
Unska pruga nije izgrađena odjednom. Gradile su je tri države.
Prvih 14 kilometara pruge, od Dobrljina do Novog Grada (Tada Bosanskog Novog), Austro-Ugarska završila 1879. godine. tri godine kasnije produljena je do Siska i tako postala dio pruge od Banje Luke do Zagreba i dalje prema Beču.
Dio pruge, između Novog Grada i Bosanske Krupe u dužini 34 km, izgradila je Kraljevina SHS 1920. godine. Nova 32 kilometra do Bihaća završena su 1924. godine, a gradnja dionice koja prolazi kanjonom Une prema Kninu počela je 1936. godine.
Drugi svjetski rat zatekao je skoro četiri petine izgrađene dionice. Bilo je završeno 25,8 km od Bihaća i 24 km od Knina prema Bihaću. Izgradnju preostalih 25 km tračnica i 12 km pragova prekinuo je rat.
Konačno, 1948. godine puštena je u promet. Nakon elektrifikacije 1987. god. vlakovi su mogli dostizati brzinu od 120 km/h.
Tek par godina prije novoga rata, pruga je bila najbrža poveznica Zagreba i Splita. Povezivala je luke Split, Šibenik i Zadar i Bosansku Krajinu sa srednjom Europom. Njom su se godišnje prevozili milijun putnika i četiri milijuna tona robe. Dnevno bi njom "protutnjalo" i 70 kompozicija.
Zar je to kraj?
Rat je Unsku prugu ostavio bez 3 mosta. Inženjerijske postrojbe SFOR-a. razminirale su pojas oko pruge i obnovile prugu o trošku Europske unije. No obnovljenom prugom prošao je samo jedan putnički vlak 2001. godine i tek nekoliko teretnih kompozicija. Kratko obnovljeni promet konačno je obustavljen 2010. godine.
Unska pruga od tada je prepuštena zubu vremena, "spretnim" rukama pljačkaša i trima željezničkim upravama: Željeznicama Republike Srpske, Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine i HŽ Infrastrukturi.
Željeznice Republike Srpske upravljaju prugom od Novog Grada do Blatne u ukupnoj dužini od 19,6 kilometara. Željeznice Federacije BiH od Blatne do Martin Broda u ukupnoj dužini od oko 100 kilometara, a Hrvatske željeznice od Martin Broda do Knina i 59 kilometara pruge. Pojedine kraće dionice i danas su u funkciji.
Na većem dijelu pruge od silnih vodova kojima je pruga bila elektrificirana, nema više ni metra kabela. Skupocjeni bakar očišćen je u mjesec ili dva. Nisu skinuti samo kabeli koji su išli kroz zrak, već i oni ukopani u zemlju.
A željezničke postaje, Golubić, Tiškovac, Lička Kaldrma Strmica, Una, Kestenovac, Martin Brod… napuštene. Pokradene. U naseljima uz prugu mnoge su kuće obnovljene od rata. Još više njih prazne.
Mandat kao mjerilo vrijednosti
Nekada najbrža i najvažnija željeznička veza između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, Unska pruga danas je samo jedan od simbola zaboravljene infrastrukture. Rajska vrata inim istraživačima napuštenog.
Procjenjuje se, kako su Hrvatske željeznice objavile 2024. godine, kako bi obnova 59 kilometara Unske pruge u dijelu u kojemu prolazi kroz Republiku Hrvatsku koštala oko 200 milijuna eura. Za dio u Bosni i Hercegovini procjena nema. Tek spomen kako je 2024. godine Vijeće ministara BiH osiguralo "čak" 200.000 KM za izradu studije opravdanosti obnove pruge.
Prostorna, infrastrukturna, ekonomska i demografska devastacija dijelova doline Une koji su prometno i ekonomski ovisili o Unskoj pruzi dovoljan je pokazatelj važnosti njene obnove. Turistički potencijal samo je još jedna dodatna vrijednost. Sama obnova koštala bi manje nego silna ulaganja u smještaj "administracija" i službena vozila kojekakvih dužnosnika. Konačno, razvojem ekonomije uz prugu vlasti bi ubrale daleko više sredstava za svoja vozila i smještaj.
No, obnovu i pruge i ekonomije treba čekati daleko duže od njihova mandata. Za njih neisplativo. S obje strane Une.
