Zašto koncesija?
Jedna od sugestija navedenih u pismu američkog veleposlanika Michaela Murphyja i šefa Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Johanna Sattlera, odnosila se na preporuku izdavanja aerodroma u Bosni i Hercegovini pod koncesije.
Dok je ovakav stav za jedne opravdan, za druge i struku nije jer svi aerodromi nisu u istom položaju. Posebno sarajevski, koji bilježi rekordan broj putnika i višemiliijunske prihode, prenosi federalna.
Ekonomski prosperitet
Pismo veleposlanika SAD-a i EU u Bosni i Hercegovini upućeno rukovodstvu Federalne vlade zatreslo je bh. političko tlo. Otvoreno je navedeno da je reforma javnih poduzeća prioritet i da se koncesije za rad aerodroma ne mogu dalje odgađati. Državni ministar komunikacija i prometa Edin Forto u tome ne vidi problem. Aerodrome treba dati na upravljanje, što bi doprinijelo ekonomskom prosperitetu, na što bi utjecalo povećanje putnika.
“To je stvar za vlasnike, to razina BiH ne može raditi. Mogu samo prokomentirati da vlasnici dobro treba da razmisle kako da aerodromi prežive u ovom novom okruženju, a novo okruženje je da su skoro svi glavni aerodromi u regiji pod koncesijom”, rekao je Forto.
Nisu svi aerodromi u nezavidnoj poziciji. To potvrđuje sve bolje poslovanje Aerodroma Sarajevo. Osim što obara rekorde, postao je i regionalna točka za putnike iz Bliskog Istoka, koji su u Bosni i Hercegovini turisti, ali i vlasnici nekretnina.
“Sarajevski aerodrom nema potrebe da ide u koncesiju jer pokazuje dobre rezultate poslovanja. Ali uzmimo za primjer Mostarski aerodrom. Postavlja se pitanje da li taj aerodrom postoji zbog nekog nacionalnog sastava, zbog zapošljavanja 5-10-15 ljudi, koliko ima uopće putnika”, kazao je Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma BiH (NiP).
“Aerodromi u Tuzli i Mostaru su mali i u njih je potrebno puno investirati. Oni imaju vrlo upitan ili nikakav promet i najbolji koncesionar neće imati promet koji će biti zadovoljavajući i koji će moći dovesti do toga da budu profitabilni. Sarajevski aerodrom je tu meta i treba postaviti pitanje da li je to dobro za Bosnu i Hercegovinu. Nikako nije! Kao što vidimo, Sarajevski aerodrom je uspio napraviti ekspanziju samo, svojim sredstvima i kreditom koji će isplaćivati svojim poslovanjem. Sarajevski aerodrom raste, vrhunski su menadžeri i rekao bih najbolji menadžment u regiji”, ističe analitičar za zrakoplovstvo Alen Šćuric.
Kako država loše upravlja?
Po sličnoj matrici pod koncesijom pretežno francuskih kompanija su i veliki aerodromi u Zagrebu, Beogradu, Ljubljani, Prištini i Skoplju, ali neopravdano, smatra Šćuric, dok su u Zapadnoj Europi u državnom vlasništvu. Zračni promet preuzeo je nekadašnji značaj željezničkog.
“Pogledajte kako dobro posluju Split, Dubrovnik, Zadar, Sarajevo. To su jedni od najboljih aerodroma u regiji. Postavlja se pitanje - kako onda država loše upravlja aerodromima”, dodaje Šćuric.
Bilo kako bilo, o kapacitetima aerodroma i koncesijama će odlučivati Federalna vlada. Proći će i preispitivanje u Parlamenta, iz kojeg opozicija ne gleda blagonaklono na preporuke, smatrajući ih ponižavajućim.
“Hajmo govoriti i o koncesijama na ugalj koje se ne plaćaju godinama, možda je interesantnije. Ili je interesantnije govoriti o dekarbonizaciji i energetskoj stabilnosti Bosne i Hercegovine u razdoblju koje je pred nama. Dobro je da pomažu našim vlastima, da im skreću pažnju na neke aktuelne teme, ali mislim da se ide predaleko u tome”, ocjenjuje Nermin Mandra, zastupnik SDA u Zastupničkom domu BiH.
Da Sarajevski aerodrom podržan turističkim kapacitetima ostvaruje sve bolje prihode premašujući i pretpandemijsku razinu pokazuje Revizorski izvještaj. U odnosu na 2021. godinu ostvaren je prihod za oko 25 milijuna više nego u prošloj godine. Da li ovo poduzeće u Vlasništvu Federacije treba biti kandidat za koncesije?
