Vlada Federacije ima plan do 2023.

Vlada FBiH danas je usvojila Program ekonomskih reformi (PER) Federacije BiH za razdoblje od 2021. do 2023. godine. Ovaj dokument će, kako je priopćeno nakon sjednice, biti dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji na razini BiH koja je zadužena za izradu Programa ekonomskih reformi BiH za ovaj trogodišnje razdoblje.

Federalna vlada planira od 2021. do 2023. godine nastavak provođenja mjera za ublažavanje negativnih posljedica pandemije, odnosno za oporavak i stabilizaciju ekonomije. Planirano je provesti mjere štednje u javnom sektoru ograničenjem rasta broja zaposlenih, te rasta izdataka i doprinosa na plaću.

Za ublažavanje negativnih posljedica po gospodarstvo planirana su sredstva za Fond za stabilizaciju gospodarstva koja će se dodijeliti najugroženijim gospodarskim subjektima, ali za kapitalne investicije i ključne gospodarske djelatnosti.

Oporavak privrede će biti realiziran i jačanjem kreditnog potencijala putem Garantnog fonda, što će, osim na povećanje bankarske aktivnosti, utjecati i na poboljšanje likvidnosti i investicijskih aktivnosti privrednih subjekata.

Vlada FBiH je planirala i projekte zapošljavanja s ciljem nadoknađivanja izgubljenih radnih mjesta i vraćanje trenda rasta zaposlenosti prije pandemije. Ovaj projekat će biti realiziran uz partnerstvo Svjetske banke, koja će ga financirati.

Bit će nastavljeno doznačavanje sredstva nižim razinama vlasti kao pomoć budžetima i privredi, koje će kantoni usmjeriti prvenstveno za pomoć obrtima, mikro i malim poduzećima.

U sljedećem razdoblju će u fokusu biti i razvojni kapitalni projekti kao ključne odrednice ekonomskog rasta, a najviše u oblasti izgradnje prometnica, energetske, aerodromske i željezničke infrastrukture.

Oporavak ekonomije će ovisiti i od uspješnosti provođenja brojnih strukturnih reformi.

S ciljem ekonomskog oporavka i ubrzanog rasta nakon pandemije, dodatno je naglašena i provedba već ranije planiranih srednjoročnih mjera unapređenja poslovnog okruženja, rasterećenja privrede i povećanja stupnja konkurentnosti.

U ovom programskom razdoblju nastavlja se sa smanjenjem poreznog opterećenja rada, čime se procjenjuje smanjenje ukupnog fiskalnog opterećenja rada, mjerenog OECD metodologijom, kao suma poreza i doprinosa u odnosu na ukupan trošak poslodavca po osnovu rada, s trenutnih 36,42 na 35,22 posto.

Predloženi zakonski okvir za uspostavu Jedinstvenog registra pristojbi i naknada u Federaciji BiH, čije se donošenje očekuje u prvoj polovini 2021. godine, trebao bi imati utjecaj na povećanje stupnja povjerenja i nivoa motiviranosti za otpočinjanje novog ili proširenje postojećeg obujma poslovanja na teritoriji Federacije BiH, te dugoročno gledano poboljšanje svih ekonomskih parametara vezanih za rast investicija.

Fokus porezne politike i dalje će biti usmjeren na sprječavanje erozije porezne osnovice i premještanja dobiti.

Programom su utvrđene strukturne reforme koje se odnose na reformu tržišta energije i transporta, zatim poljoprivredu, industriju i usluge, te poslovno okruženje i reforme ekonomske integracije, kao i obrazovanje, socijalna zaštita i inkluziju, te zapošljavanje i tržište rada.