Druga tranša financijske pomoći EU za BiH uvjetovana reformama

 BiH je dobila prvu tranšu od 250 milijuna eura makroekonomske financijske pomoći EU za suzbijanje posljedica virusa korona, dok će druga polovina novca biti uvjetovana provođenjem reformi.

Podsjećanja radi, EU je dodijelila tri milijarde eura pomoći za osam zemalja zapadnog Balkana i europskog susjedstva, a svim zemljama pomoć je odobrena uz uvjet za sprovođenje reformi koje su specifične za svaku zemlju.

Prema podacima koje smo dobili od Europske komisije, međutim, jasno je da je BiH pomoć dobila zadnja, i to zato što se vlasti BiH nisu mogle usuglasiti za provođenje reformi.

Iz podataka EU koje su "Nezavisne" dobile vidljivo je da je Albanija svojih 180 milijuna eura dobila još početkom septembra. Gruziji je novac odobren krajem rujna, a krajem novembra novac su dobili, pored Gruzije, još i Jordan i Moldavija. Gruzija je dobila 100 milijuna eura od ukupno 150 milijuna, Jordan 250 milijuna od ukupno 700 milijuna eura, a Moldavija 50 milijuna eura od ukupno 100 milijuna.

"Isplata narednih tranši uvjetovana je ispunjavanjem svih obaveza koje su navedene u ugovorima. Brza i potpuna implementacija reformi biće važan pokazatelj privrženosti EU u solidarnosti s ovim zemljama koje su obuhvaćene krizom bez presedana", navedeno je u Europskoj komisiji.

Kosovo, Crna Gora i Sjeverna Makedonija novac su dobili početkom oktobra, i to Kosovo 50 milijuna eura, Crna Gora 30 milijuna, a Sjeverna Makedonija 80 milijuna eura. Ukrajina je dobila 600 milijuna od ukupno 1,2 milijarde eura pomoći početkom decembra.

Iz ovoga se jasno vidi koliko je BiH kasnila u odnosu na sve ove ostale zemlje, upravo zato što nije bilo suglasnosti u sprovođenju reformi. Osim kada su u pitanju europski prioriteti, BiH kasni i kad su u pitanju uvjeti iz drugih aranžmana.

U Delegaciji EU za "Nezavisne" kažu da u prvoj tranši neće biti uvjeta, a biće isplaćena nakon što BiH završi proces ratifikacije potpisanog memoranduma o razumijevanju.

Uvjeti za drugu tranšu, kako su nam objasnili, uključuju mjere politika u oblastima ekonomskog upravljanja i izgradnje institucija, stabilnosti financijskog sektora, transparentnosti i borbi protiv korupcije, te boljeg funkcioniranja tržišta rada, a koje se odnose na nedostatke utvrđene, između ostalog, tijekom ekonomskog i financijskog dijaloga s EU o Programu ekonomskih reformi BiH za 2020. godinu i zajedničkim ministarskim zaključcima iz maja 2020.

"Pored toga, uvjeti su odraz tijesne koordinacije po ovim pitanjima, ne samo između službi Europske komisije, već i s međunarodnim organizacijama, naročito s MMF-om i Svjetskom bankom, kako bi se osigurala komplementarnost i sinergija kako s programima pomoći EU, tako i s relevantnim programima i aktivnostima međunarodnih financijskih institucija", naglasili su oni.

Ukoliko, kako kažu, vlasti ne ispune navedene uvjete u ovom roku, druga tranša neće biti isplaćena.

Vlasti moraju osigurati nadzor i transparentnost sveukupne pomoći dodijeljene za ublažavanje ekonomskih posljedica pandemije kovid-19. To uključuje i transparentnost državne pomoći koja se dodjeljuje poduzećima, što će također pomoći da se osigura da je novac porečzenih obveznika dobro upotrijebljen. Podaci koji će biti dostupni za 50 najvećih korisnika pomoći treba također da sadržavaju ime korisnika i iznos dodijeljene pomoći.

Andrew Jewell, stalni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda, "Nezavisnim" je rekao da je činjenica da BiH nije ispunila uvjete razlog što nije zaključen aranžman s tom financijskom organizacijom.

U blogu koji su objavili Erik Nelson, ambasador SAD u BiH, i Matt Field, veleposlanik Ujedinjenog Kraljevstva u BiH, navedeno je da međunarodna zajednica neće odustati od ovih uvjeta.

"MMF nudi značajnu podršku BiH, ali smatramo da je apsolutno pravedno - i da većina građana to razumije - da ovaj novac treba da bude uvjetovan upravo ovim reformama. Predugo se čeka na poduzimanje koraka za pridruženje Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, što bi omogućilo prijeko potreban poticaj za biznis", naglasili su oni.

Podsjetili su i na prioritete u Mišljenju EU, kao što su amandmani na Zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom savjetu, poboljšanje procesa javnih nabavki i značajni koraci protiv sukoba interesa.

"Znamo da postoje pojedinci u pravosuđu koji žele nešto postići i njima je potrebna naša podrška. Ali, konačni dokaz toga će biti odgovarajuće istrage, krivična gonjenja, presude i zatvorske kazne", naglasili su oni.