Ako se mirovinski sustavi u Europi uskoro ne promijene, siromaštvo u starosti postat će realnost za velik dio stanovništva, upozorava europski regulator za mirovine.
"Već danas svaki peti Europljanin riskira da živi u siromaštvu u starosti," rekla je Petra Hielkema, čelnica Europskog nadzornog tijela za osiguranje i mirovine sa sjedištem u Frankfurtu.
"To je nevjerojatno visok postotak. A ako pogledate žene, one imaju čak 30 posto veći rizik od muškaraca."
Problem postaje sve gori. Europa ubrzano stari, a za 40 godina imat ćemo samo 1,5 radnika na jednog umirovljenika što je upola manje nego danas.
"Neke zemlje već sada imaju taj omjer. To jednostavno nije održivo," upozorava Hielkema.
"Europa ima ozbiljan problem s mirovinama, a zemlje bez jakih dopunskih mirovinskih sustava u najvećem su riziku."
Tradicionalni europski model desetljećima se oslanjao na državne mirovine. No ljudi žive dulje, a broj novorođenih pada, što znači da troškovi rastu i postaju teret za porezne obveznike. Kada se dodaju troškovi zdravstva i skrbi za starije, račun postaje golem.
Rješenje bi moglo biti ugradnja dopunskih privatnih ili radnih mirovina, dakle, vlastite štednje koja se stvara tijekom radnog vijeka.
Skandinavske zemlje stoje najbolje jer kombiniraju više izvora prihoda za umirovljenike: državne mirovine, obvezne radne fondove (gdje tijekom rada automatski štedite za starost) i dodatne mirovinske proizvode.
S druge strane, mnoge zemlje istočne i južne Europe oslanjaju se gotovo isključivo na državne mirovine, koje su često znatno niže u odnosu na plaće.
Problem je i što većina građana uopće ne zna kolika ih mirovina čeka jer im poslodavci i institucije ne daju potpuni uvid u njihova prava. Bruxelles tu ima vrlo ograničene ovlasti, može samo davati preporuke.
Unatoč tome, Hielkema vjeruje da dolazi vrijeme velikih promjena: "Jedan razlog je što svi vide da se problem pogoršava. A drugi je što su mirovine sada na dnevnom redu jer Europi trebaju dodatne investicije a jedan način da se one potaknu jest prebacivanje štednje iz banaka u investicijske proizvode."
Europska komisija već priprema paket mjera. Do kraja godine predložit će:
digitalne račune na kojima bi svaki građanin mogao pratiti svoje mirovinske štednje i ulaganja,
pregledne informacijske ploče o mirovinskim pravima,
porezne olakšice za poticanje štednje,
revidirana pravila o radnim mirovinama i investicijskim proizvodima.
Najvažnija mjera? Automatsko uključivanje zaposlenih u radne mirovinske fondove.
"Ako radite, automatski ćete biti dio fonda. Želite li izaći, morate se sami ispisati," objašnjava Hielkema. Danas je obrnuto, zaposlenici se moraju sami uključiti, a zbog inercije to rijetko čine.
U zemljama koje već imaju takav sustav, on funkcionira, ljudi štede više, a budućnost im je sigurnija. Ideja je proširiti ga i na samozaposlene te radnike u gig ekonomiji, kako bi i oni imali priliku osigurati si mirovinu.
No, reforma mirovina politički je osjetljivo pitanje. Francuska je vlada, primjerice, izgubila podršku socijalista nakon sukoba oko reforme mirovina, piše Politico.
U Njemačkoj je kancelar Friedrich Merz nedavno predložio da mladi sami više štede za starost, što je naišlo na oštar otpor sindikata koji brane državni sustav.
Koliko je uloga radnih mirovina važna, najbolje pokazuju brojke:
U Njemačkoj radni mirovinski fondovi iznose 267 milijardi eura.
U Švedskoj, zemlji s osam puta manje stanovnika, iznos je 516 milijardi eura, što je čak 92 % BDP-a. Drugim riječima, dok jedni još raspravljaju, drugi već grade sigurnu starost.
