Učinci povećanja minimalne plaće će biti vidljivi tek za 3 mjeseca
Vlada Federacije BiH je na sjednici održanoj 30. prosinca 2024. godine, na prijedlog Federalnog ministarstva financija i nakon konzultacija s Ekonomsko-socijalnim vijećem, donijela Odluku o iznosu najniže plaće za 2025. godinu. Odlukom je propisano da se najniža plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2025. godine utvrđuje u neto iznosu od 1.000 KM.
Zbog čestih upita vezanih za efekte Odluke Vlade Federacije BiH o najnižoj plaći u Federaciji BiH na tržište rada u Bosni i Hercegovini, Agencija za rad i zapošljavanje BiH u javnost je uputila priopćenje vezano za ovu temu.
Pravi učinci još nisu vidljivi
S obzirom na to da se javnost i struka već zanimaju za učinak ove Odluke na tržište rada te hoće li ona dovesti do povećanja broja nezaposlenih zbog prijava na evidenciju nezaposlenih temeljem prestanka radnog odnosa, stav Agencije za rad i zapošljavanje BiH jest da se pravi učinci ove mjere mogu vidjeti tek najmanje tri mjeseca od početka njezine primjene.
"Početak svake godine, a osobito siječanj, razdoblje je u kojem dolazi do oscilacija na evidencijama nezaposlenih zbog završetka poslovne godine, isteka rada na određeno vrijeme, fluktuacije sezonskih poslova tijekom zimske sezone i praznika",navodi se u prioopćenju Agencije.
Upravo zbog toga, smatraju da samo analizirajući učinke u prvom tromjesečju 2025. godine možemo dobiti stvarne pokazatelje o tome je li Odluka imala pozitivan ili negativan učinak na tržište rada.
Slična očekivanja su bila i u RS-u
Kako navode, Agencija za rad i zapošljavanje BiH će, sukladno svojim ovlastima, pratiti statističke pokazatelje tržišta rada i objavljivati ih na svojoj web stranici, kao što je to činila i dosad.
"Možemo se osvrnuti i na učinke Odluke Vlade Republike Srpske iz 2024. godine, kada je najniža plaća povećana s 700,00 KM na 900,00 KM neto. Tada su također postojala očekivanja o jačem udaru na tržište rada zbog povećanog broja prijava na evidenciju nezaposlenih temeljem prestanka radnog odnosa, ali se na kraju pokazalo da je ova mjera najviše utjecala na sektore s niskim prosječnim plaćama (prerađivačka industrija - sektor proizvodnje obuće i odjeće, trgovina i slično). Taj je učinak dijelom bio ublažen mjerama Vlade RS (sufinanciranje plaća)", navodi se u priopćenju.
