Stres i zlostavljanje na radu kao pandemija: Ubijaju 840 tisuća ljudi godišnje

Podaci koje je objavila Međunarodna organizacija rada o utjecaju toksičnog radnog okruženja na globalno zdravlje i ekonomiju alarmantni su.

"Prekomjerna količina posla, visokostresne pozicije i toksično radno okruženje odavno se povezuju s nezadovoljstvom zaposlenih, visokom stopom fluktuacije i lošim recenzijama kompanija koje narušavaju reputaciju poslodavca. Međutim, novi podaci pokazuju da su posljedice ovih stresora mnogo tragičnije", pišu autori istraživanja.

Prema ovoj novoj studiji, niz negativnih "psihosocijalnih" faktora na radnom mjestu, uključujući konstantan pritisak i mobbing, sada je uzrok više od 840.000 preuranjenih smrti zaposlenih svake godine.

Istraživanje koje je ove sedmice objavila Međunarodna organizacija rada (ILO) baca otrježnjujuće i surovo svjetlo na efekte destruktivnih uvjeta rada diljem svijeta.

Ključni nalazi studije

Glavni uzročnici smrti: Psihosocijalni faktori rizika odgovorni su za stotine tisuća smrtnih slučajeva, pri čemu su direktni uzroci uglavnom povezani s kardiovaskularnim bolestima i mentalnim poremećajima, uključujući samoubojstvo.

Okidači: Osnovni okidači su loše definirani i loše vođeni poslovi, sve veći pritisak da se zadaci završe i produženo radno vrijeme.

Dodatni faktori: Stalan strah od nesigurnosti zaposlenja, kao i stres i emocionalna trauma uzrokovani mobbingom ili uznemiravanjem na radnom mjestu, dodatno pogoršavaju situaciju.

"Psihosocijalni rizici postaju jedan od najznačajnijih izazova za sigurnost i zdravlje na radu u modernom svijetu", izjavila je Manal Azi iz ILO-a. Poboljšanje radnog okruženja je od suštinskog značaja ne samo za zaštitu zdravlja radnika, već i za jačanje produktivnosti i održivi ekonomski razvoj.

Svi smo u istom košu

Iako bi vlasnici poduzeća mogli pretpostaviti da su ovi ekstremni uvjeti češći "tamo negdje" u inozemstvu, studija ističe da tehnološki napredak i globalizacija čine radne procese, a samim tim i stresore, sve sličnijima širom svijeta.

Novi rizici su digitalizacija, umjetnička inteligencija i rad na daljinu koji preoblikuju psihosocijalno okruženje i mogu pojačati postojeće rizike ili stvoriti nove ako im se ne pristupi pravilno.

Uniformnost pritisaka – Pritisci i uznemiravanja postaju konstanta na globalnoj razini i ostavljaju identične zdravstvene posljedice bez obzira na državu.

Ekonomski udarac i gubitak od 1,6 bilijuna dolara

Osim ljudskih života, toksično okruženje uzima ogroman danak u svim ekonomskim segmentima. Pa, kome nisu dovoljni brojevi ljudskih žrtava, može brojati financijske gubitke i BDP. Prema izvještaju ILO-a ovako plaća ekonomija:

Izgubljene godine: Zbog bolesti, invaliditeta ili preuranjene smrti gubi se 45 milijuna godina zdravog života godišnje.

Pad BDP-a: Ovaj manjak prevodi se u procijenjeni gubitak od 1,37 posto svjetskog BDP-a svake godine, što iznosi oko 1,6 biliona dolara.

Kako lideri mogu preokrenuti trend?

Stvaranje zdrave kulture nije samo etičko pitanje, već i kritičan poslovni zadatak i obaveza. Danas su digitalni nadzor i pritisak AI tehnologije norma, ali lideri koji prioritet daju psihološkoj sigurnosti svojih timova izravno investiraju u dugoročnu održivost svoje kompanije, između ostalog naveli su istraživači, prenosi Bonitet.