Sadnja mediteranskog čempresa kao odgovor na pogubne požare

Sadnja mediteranskog čempresa mogla bi biti jedan od odgovora na pogubne požare koji proteklih godina pogađaju mediteransko područje, pokazuje Cypfire project talijanskog instituta za održivu zaštitu bilja iz Firence.

Projekt talijanskih stručnjaka predstavljen na ovogodišnjem stručnom skupu na Malti u travnju potaknut je time što je prosječno 54 tisuće šumskih požara na području Mediterana godišnje odnijelo prosječno 400.000 hektara raslinja. Znanstvenici predviđaju da će šumski požari biti jedna od najpogubnijih posljedica globalnog zatopljenja.

U ovom trenutku na području Mediterana naglasak je na borbi protiv požara, a manje na preventivnom upravljanju zemljištima koje među ostalim uključuje i sadnju manje zapaljivog raslinja, istaknuli su stručnjaci instituta.

Projekt talijanskog instituta rezultat je zapažanja da su čempresi manje pogođeni požarima od drugih biljaka, prenosi Hina.

Znanstvenicima je prije nekoliko godina zapeo za oko fenomen skupine čempresa koji su u Valenciji na ogromnom opožarenom području jedini preživjeli i ostali gotovo netaknuti pa je provedeno trogodišnje istraživanje otpornosti mediteranskog čempresa (cupressus semprevirens var. horizontalis) na požare i istraživalo se mogu li služiti kao barijere u širenju šumskih požara.

Jedna od mediteranskih zemalja Turska sadi redove čempresa kako bi osigurala stvaranje požarnih barijera.

Prednosti čempresa, pokazala su istraživanja, višestruka su - radi se o drvu koje podnosi sušu i nekvalitetno tlo. Teže je zapaljiv i zbog visokog postotka vode u lišću čak i uvjetima suše i vrućina. Uz to stvar gusti pokrov na tlu koji sprječava rast vegetacije ispod stabala. Pokazalo se da čak i uvjetima suše i velikih vrućina lišće obloženo zaštitnom ovojnicom gubi malo vode. Osušeni dijelovi padaju i stvaraju gusti sloj na tlu koji također pomaže zadržavanju vode.

Struktura krošnje tzv. horizontalnog mediteranskog čempresa ne pogoduje zadržavanju osušenih dijelova koji predstavljaju gorivo.

Učinkovit je kao barijera za vjetar i njegova sadnja na način da se ne stvaraju drvoredi - koridori za vjetar istražuje se, prenosi Hina.

U Mediteranskom pojasu u tijeku je istraživanje na plantažama čempresa u devet zemalja.

Prema podacima instituta u toskanskoj regiji propisi su promijenjeni i čempresi su uključeni u vrste koje se sade u okviru mjera sprečavanja širenja požara a na području Sienne uvedeni su nasadi čempresa u borovim šumama kojima prijete požari.

Ove godine istraživanje sveučilišta u Princetonu pokazalo je da su neke vrste evolucijski stvorile obranu od požara razvojem tri puta deblje kore.

Prema rezultatima objavljenima u siječnju radi se o drveću koje živi u savanama, dok najtanju koru ima drveće u prašumi i zato se najteže oporavlja od požara.