SAD i Kina najveći trgovinski partneri EU

Na SAD je u 2017. otpadalo 16,9 posto ukupne robne razmjene Europske unije sa svijetom, odnosno 631 milijarda eura. Kineski je udio iznosio 15,3 posto, odnosno 573 milijarde eura.

U Eurostatu pritom primjećuju različite trendove, napominjući da je nakon gotovo značajnog i kontinuiranog pada do 2011. udio SAD-a u ukupnoj robnoj razmjeni sa svijetom nakon toga porastao na gotovo 18 posto u 2015. i 2016., da bi potom prošle godine ponovo blago pao.

Udio Kine gotovo je pak utrostručen od 2000. godine, ističu u europskom statističkom uredu.

Treće je mjesto prošle godine pak zauzela Švicarska s udjelom u ukupnoj razmjeni s EU-om od sedam posto, u vrijednosti 261 milijardu eura. Slijedi Rusija s udjelom od 6,2 posto i 231 milijardu eura. Ruski se udio u razmjeni EU-a smanjio od 2012. kada je iznosio gotovo 10 posto na oko šest posto u 2016., navode u Eurostatu.

Peto mjesto pripalo je Turskoj, a šesto Japanu, pokazuju podaci.

Među pojedinim kategorijama proizvoda u razmjeni EU-a dominiraju strojevi i prometna oprema, napominju u europskom statističkom uredu.

Njemačka glavno izvozno odredište

Gotovo sve zemlje EU-a najviše su u prošloj godini izvozile robu u druge članice EU-a, pri čemu je 17 njih više od četvrtine izvoza plasiralo u jednu zemlju partnera. U slučaju Češke, Austrije, Mađarske, Poljske i Luksemburga to je izvozno odredište bila Njemačka.

Njemačka je pak uz Irsku i Veliku Britaniju najviše izvozila u SAD. U široj je skupini i Cipar s Libijom kao glavnim odredištem za izvoz i Litva čiji je glavni partner za izvoz bila Rusija.

Hrvatskoj je glavno odredište bila Italija s udjelom u ukupnom robnom izvozu od nekih 15 posto. Slijede Njemačka i Slovenija s po 10-ak posto, pokazuje izvješće Eurostata.

U robnoj razmjeni sa zemljama izvan EU-a tri su glavne destinacije izvoza bile Sjedinjene Države (20 posto ukupnog robnog izvoza EU-a), Kina (11 posto) i Švicarska (osam posto).

Iz Njemačke se najviše i uvozilo

Velika većina zemalja EU-a najviše je robe također uvozila iz drugih članica Unije, utvrdili su u Eurostatu.

Pritom je sedam zemalja EU-a više od 25 posto robe uvezlo od jednog partnera - Austrija 42 posto iz Njemačke, Luksemburg 32 posto iz Belgije, Portugal 32 posto iz Španjolske, Češka 30 posto iz Njemačke, Irska 29 posto iz Velike Britanije, Poljska 28 posto iz Njemačke te Mađarska 26 posto iz Njemačke.

Izuzetak su bile Litva, koja je najviše robe uvozila iz Rusije, te Nizozemska s Kinom kao glavnim izvoznikom.

Hrvatska je prema Eurostatu najviše robe uvozila iz Njemačke, nekih 17 posto. Slijede Italija s 12 posto i Slovenija s 10 posto udjela u ukupnom robnom uvozu.

U cjelini je EU u prošloj godini ponovo najviše uvozio iz Kine (20 posto ukupnog robnog uvoza). Slijedi SAD sa 14 posto udjela u ukupnom uvozu i Rusija s osam posto.

Prevladava uvoz iz drugih zemalja EU-a

Prošle je godine 28 zemalja EU-a uvezlo robu ukupne vrijednosti 5.131 milijardu eura, od čega je 3.276 milijardi (64 posto) uvezeno iz druge zemlje članice.

Među zemljama koje su iz drugih članica EU-a uvezle više od tri četvrtine robe izdvajaju se Luksemburg s 83 posto, Estonija s 81 posto, Slovačka s 80 posto, Latvija sa 79 posto, te Češka i Hrvatska s po 78 posto, utvrdili su u Eurostatu.

Samo je u Nizozemskoj udio uvoza iz drugih članica bio manji od 50 posto.

Zemlje EU-a izvezle su prošle godine robe ukupne vrijednosti 5.226 milijardi eura, od čega 3.347 milijardi (također 64 posto) u druge zemlje EU-a.

S otprilike tri četvrtine izvoza robe usmjereno u druge zemlje članice prednjačile su Slovačka (86 posto), Luksemburg i Češka s po 84 posto, Mađarska s 81 posto. Poljska, nadalje,  s 80 posto, Rumunjska i Slovenija s po 76 posto i Nizozemska sa 75 posto.

U Hrvatskoj je udio robnog izvoza u druge zemlje EU-a u ukupnom robnom izvozu prošle godine iznosio oko 62 posto, pokazuje izvješće Eurostata.