PDV skače za dva posto!

Bosna i Hercegovina sve bliže je odluci da poveća stopu PDV-a, koja danas iznosi 17 posto, što, prema ocjeni ekonomista, nije sporno, ali pod uvjetom da se s druge strane smanje fiskalna opterećenja na rad, objavile su Nezavisne novine.

Najmanji u Europi

Ono što je činjenica, a što je i glavni argument politike koja će, prema neslužbenim informacijama u sljedećem razdoblju raditi na povećanju stope PDV-a, je da je on trenutno najmanji u Europi i da na osnovu toga ima prostora za povećanje. Prema nezvaničnim informacijama, najvjerojatnije je da će PDV porasti za dva posto odnosno na 19 posto , te da će ostati jedinstvena stopa, koja se pokazala kao dobra i zahvaljujući kojoj je efikasnija naplata.

Pročitajte još

Tegeltija ništa ne zna osim da će povećati stopu PDV-a?!

"Ako bismo samo povećali PDV, a da spustimo fiskalno opterećenje na rad, našli bismo se u nezavidnoj poziciji i automatski bismo uništili potencijale rasta", rekao je za Nezavisne Admir Čavalić, ekonomski analitičar, ističući da je naplata PDV-a trenutno najzdraviji dio sustava.

O povećanju stope PDV-a nedavno je govorio i Zoran Tegeltija, kandidat za predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, koji je pred Parlamentarnom komisijom za izbor Savjeta ministara BiH rekao da je spreman podržati povećanje te stope.

Živjeli na tuđi račun

"Po mom mišljenju, pitanje nije visina stope PDV-a, već namjena utroška tih sredstava, koja će po tom osnovu biti sakupljena", rekao je Tegeltija.

Ipak, veliko je pitanje mogu li se prihodi koji bi se dobili povećanjem PDV-a iskoristiti namjenski, s obzirom na to da ekonomisti ističu da će to biti gotovo nemoguće jer sam PDV nije napravljen da bude tako potrošen te da već postoje namjenski nameti koji se troše nenamjenski.

"I s tom povećanom stopom PDV-a imat ćemo najnižu stopu. Prije više godina Srbija i Hrvatska su povećale stopu PDV-a, a mi smo u tom periodu i u vrijeme krize živjeli na tuđi računi i zaduživali smo se. Koliko vidim, i iz odnosa međunarodnih financijskih institucija od nas se očekuje da povećamo PDV", rekao je za Nezavisne Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci, ističući da je neophodno da se s povećanjem PDV-a smanji opterećenje na rad, a da se za to manje opterećenje na rad ljudima povećaju plate te da bi jedino tako imalo smisla povećavati PDV.

Rast cijena

Još jedno od pitanja koja se postavljaju u slučaju povećanja PDV-a je hoće li to dovesti do snažnijeg rasta prihoda. Prema gruboj računici, ukoliko bi potrošnja ostala na ovom nivou, s povećanjem stope PDV-a od dva posto prikupilo bi se dodatnih oko milijardu KM, mada iskustva zemalja iz regiona koje su povećavale stopu PDV-a govore da po pravilu s većom stopom PDV-a dolazi do smanjenja potrošnje, a posljedica toga je i manje PDV-a.

"Mora postojati mjera, ali nikada se ne zna kolika je. Nekada povećanje poreza smanjuje naplatu, smanjuje bazu i povećava sivu ekonomiju. Ako uzmemo u obzir koliko je efikasan sistem naplate PDV-a možemo zaključiti da bi došlo do rasta naplate prihoda", rekao je Čavalić.

Na iskustvima Srbije i Hrvatske može se vidjeti da povećanje PDV-a po pravilu trgovci iskoriste za povećanje cijena, a posljedica toga gotovo uvijek je pad potrošnje.

"Rast stope će dovesti do općeg porasta cijena i zadatak države je da to bude dva posto, a ne više. To je lako iskontrolirati, jer je činjenica da imamo oligopol na tržištu i da nekoliko trgovačkih lanaca drži monopol", rekao je Radivojac.

PDV 'star' 13 godina

U Upravi za neizravno oporezivanje BiH kažu da će primjenjivati ono zakonsko rješenje koje na kraju bude usvojeno, ali da u novom Nacrtu zakona o PDV-u koji je izrađen nema promjene stope PDV-a. Kako kažu, aktualni Zakon o PDV-u je u primjeni od 1. siječnja 2006. godine i od tada do danas nije bilo nikakvih izmjena, iako su se u međuvremenu direktive EU mijenjale.

"U Nacrt zakona o PDV-u ugradili smo sve ono što direktiva propisuje, ali se nismo doticali stopa. U slučaju uvođenja više stopa bilo bi potrebno vrijeme od minimalno šest mjeseci da UIO bude u potpunosti spreman. To podrazumijeva izmjenu porezne aplikacije i dodatnu obuku. Naravno, to vrijeme je potrebno i poreznim obveznicima koji će morati da prilagođavaju svoja softverska rješenja koja prate njihov rad", rekao je za Nezavisne Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije UNO.