Novi udar u BiH: Rast će i cijene struje

Trenutačna cijena električne energije koju plaćaju kućanstva u Bosni i Hercegovini u prosjeku je 29 posto niža nego što je to slučaj s gospodarstvom, a takva praksa morat će se promijeniti. Iako Državna regulatorna komisija za električnu energiju (DERK) nije precizirala na koji način će se ujednačiti ta cijena, realno je očekivati kako će kućanstvima cijena električne energije, s obzirom na to da građani BiH plaćaju jedan od najnižih računa u Europi, rasti.

U izvješću DERK-a navodi se kako oni postupno uklanjaju naslijeđene tzv. unakrsne subvencije između pojedinih kategorija kupaca električne energije, što se odvija u skladu s najboljom međunarodnom regulatornom praksom, uz izbjegavanje tzv. tarifnih šokova, piše Večernji list.

Certifikat za CO2

''Evidentan trend smanjenja odnosa prosječnih cijena za male komercijalne kupce i kućanstva u prethodnih nekoliko godina u BiH je vidljiv. Prema podacima iz 2020. godine, unakrsna subvencija između malih komercijalnih kupaca i kućanstava u prosjeku iznosi 29%, bilježeći najmanju vrijednost u slučaju kupaca koje opskrbljuje Komunalno Brčko (13,5%), a najveću kod kupaca Elektroprivrede BiH (30,1%). Jasna je potreba da se unakrsne subvencije daljnjim mjerama regulacijskih povjerenstava i učinkovitim funkcioniranjem tržišta nastave smanjivati, čime će se ispoštovati osnovno regulacijsko načelo odražavanja stvarnih troškova u formiranju cijena - ističu iz DERK-a.

Prema njima, time će se omogućiti tržišno nadmetanje i u opskrbi kućanstava, odnosno otvoriti mogućnosti tržišnim opskrbljivačima ponuditi povoljnije cijene i biti konkurentni i u tom segmentu tržišta. Iz Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne u nekoliko navrata ranije isticali su kako neće podizati cijenu električne energije kućanstvima.

No, na posebnom udaru naći će se potrošači električne energije na području koje pokriva Elektroprivreda BiH, ali i EP Republike Srpske s obzirom na to da većina energije dolazi iz termoelektrana. Treba reći kako se u BiH uopće ne plaća tzv. CO2 certifikat za energiju nastalu od fosilnih goriva, uglavnom ugljena, a BiH se od prošle godine obvezala uvesti posebnu naknadu.

Naime, u okviru Berlinskoga procesa, 10. studenog 2020. godine potpisana je Sofijska deklaracija o zelenoj agendi za zapadni Balkan, čime će se morati uvesti posebne naknade te postupno ukidati subvencija za ugljen, što se sada provodi unutar koncerna EP BiH koji doslovno održava na životu veliki broj rudnika.

Inače, prosječna cijena električne energije za male kupce iznosila je 15,45 feninga po kilovatsatu (f/kWh) i nešto je veća nego u 2019. godini, kada je iznosila 15,23 feninga po kWh. Pri tome je prosječna cijena za kućanstva iznosila 14,34 feninga po kWh, što predstavlja povećanje od 1,1%, dok je prosječna cijena za kupce iz kategorije ostale potrošnje bila čak 18,50 feninga po kWh i veća je za 3,3% u odnosu na 2019. godinu.

Loša hidrologija

U DERK-ovu izvješću navodi se kako je u protekloj godini proizveden 15.391 gigavatsat (GWh) električne energije, što je 683 GWh, odnosno 4,3% manje nego u 2019. godini. Hidrološki lošija godina rezultirala je proizvodnjom od svega 4276 GWh u hidroelektranama, što je 24,3% manje u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno je osjetno pala potrošnja na visokom naponu. Manja je bila za čak 49,2 posto, što je posljedica gašenja proizvodnje u Aluminiju d. d. Mostar, ali i poteškoća koje su u poslovanju imali ostali veliki kupci, kao što su B.S.I. d.o.o. Jajce i R-S Silicon d.o.o. Mrkonjić Grad. Iz EP Herceg Bosne tvrdili su kako struja kućanstvima neće poskupjeti. Veliki udar na cijene zbog termoelektrana Zbog prestanka rada Aluminija te lošijega stanja u B.S.I. Jajce i R-S Silicon, potrošnja smanjena za čak 49 posto u 2020.