Hercegovačka obitelj nakon 40 godina dobila struju

Jovo i Smilja Skočo su prije petnestak dana dobili struju nakon 41-u godinu života u kući, nekoliko kilometara od Berkovića, na jugu Hercegovine. Više od četiri desetljeća, koliko su u braku, prvi put imaju svjetlo u sobama, prvi hladnjak i televizor.

“Ne daj Bože nikome da živi ovako kako smo mi. Evo, naprimjer, kada sirim mlijeko, nisam imala gdje da ga stavim. Kada je ljeto, onda bih to stavljala u kante, pa u potok. Ukoliko to ne bih uradila, nakon dva dana bi se sve pokvarilo. Ako bismo zaklali ovcu ili kozu, to bismo spuštali u bunar, pet metara dubok”, priča Smilja za Radio Slobodna Europa (RSE).

Jovo kaže kako je više od 40 godina slušao samo radio na baterije, a sada navečer može gledati i televiziju.

“Kada dođe sedam sati, posebno zimi, ništa se ne vidi. Najviše me je obradovala sijalica. Stalno gledam tv i moj život je potpuno drugačiji i ljepši”, kaže Jovo.

Obitelj Skočo struju je dobila zahvaljujući solarnim panelima koji su postavljeni na krov njihove kuće. Riječ je o projektu kojeg financira Švedska, a provodi Razvojni program Ujedinjenih naroda (UNDP) u BiH.

Projekt podrazumijeva postavljanje hibridnih fotonaponskih i solarnih sustava na udaljenim područjima bez struje.

U BiH oko 3.000 domaćinstava i dalje bez struje

Obitelj Skočo je jedna od 3.000 domaćinstava u Bosni i Hercegovini, prema podacima UNDP-a, koja nemaju struju.

Do njihove kuće se dolazi makadamskim putem. Prva prodavnica, koja se nalazi u Berkovićima, udaljena je sedam kilometara. Liječniku, kažu, ne idu, iako Jovo ima 70, a Smilja 62 godine.

“Kada me nešto zaboli, pričekam da prođe”, kaže kroz osmjeh Jovo i dodaje da zbog neprohodnosti puta do njihove kuće, samo terensko vozilo može doći.

U takvim uvjetima su odrastale i njihove četiri kćerke. U školu su išle pješice, sedam kilometara. Do pola puta, priča najmlađa Aleksandra, pratila ih je majka, zbog pasa lutalica.

“Radile smo sve što smo mogle u tim uvjetima  u kojima smo bile. Majka bi nam navečer upalila fenjer, pa smo tako čitale lektiru ili radile domaći zadatak. U nekim trenucima sam se osjećala drugačije u odnosu na moje vršnjake, ali moja majka nam je uvijek govorila da mi nismo drugačije. Imale smo ljubav i to je najvažnije”, priča Aleksandra koja danas živi u Ljubinju, gradiću udaljenom 30 kilometara od njenog rodnog sela, dodajući da ne za kako bi sada zamislila svoje dijete da živi onako kako je živjela ona.

Zašto lokalna vlast ne pomaže?

Selo u kojem živi porodica Skočo pripada općini Berkovići, koja se nalazi u južnom dijelu Bosne i Hercegovine. Ova općina je do 1992. godine, kada je počeo rat u Bosni i Hercegovini, pripadala općini Stolac.

Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2013. godine, u općini živi oko 3.000 stanovnika. Godišnji proračun općine u 2020. godini je bio oko 750.000 eura. Ubraja se među nerazvijene u entitetu Republika Srpska.

Na području općine ima nekoliko sela koja se nalazi u kršovitom dijelu i do kojih nema asfaltiranog puta. Neki od njih još uvijek nemaju struju.

Bojan Samardžić, zamjenik načelnika, kaže za RSE kako je elektro mreža na području ove općinedotrajala. U ruralnim područjima, kako ističe, često dolazi do “ispadanja” iz mreže.

“Projekte elektrifikacije finacsiraju međunarodne organizacije. Prije projekta kojeg financira Švedska, imali smo projekt koji je finansirala Vlada Češke”, kaže Samardžić.

Vlada Švedske u Bosni i Hercegovini financira projekat “Zeleni ekonomski razvoj”, a provodi Razvojni program UN-a. U okviru projekta je i ugradnja solarnih panela porodicama koje nemaju struju, a njihove kuće ispunjavaju osnovni uvjet - da tijekom godine u tim mjestima ima dosta sunčanih dana.

“Obitelj Skočo je jedna od 24 obitelji koje su dobile ovaj sustav za proizvodnju električne energije. To su domaćinstva koja su živjela pod svjetlom svijeće, bez tv-a i slično. Njima su pored solarnih panela, donirani hladnjaci i televizori, kako bi im bila olakšana svakodnevica”, ističe Arnesa Borčak, rukovoditeljica projekta.

UNDP u Bosni i Hercegovini fokusira se na četiri programske oblasti - ruralni i regionalni razvoj, društveno uključivanje i demokratsko upravljanje, pravda i sigurnost i energija i okoliš.

Pored svjetla, TV-a i hladnjaka, Smilja i Jovo Skočo najsretniji su i zbog činjenice što će im, kako kažu, sada unuci češće dolaziti.

“Dok su bili mali, nekako bi ih prevarili da ostanu, a kada su porasli, nema šanse. Najmlađa mi kaže: ‘Kako da ti dođem kada nemam gdje telefon napuniti’. Sada će biti sve drugačije”, poručuje Smilja.

Projekt “Zeleni ekonomski razvoj” bit će nastavljen i u naredne tri godine. U sklopu tekuće faze, Vlada Švedske je osigurala novac. U naredne tri godine, 15 domaćinstava će dobiti električnu energiju na isti način kao i obitelj Skočo iz okoline Berkovića.