Nije samo u BiH loše: Mirovinski sustav je u opasnosti širom Europe?

Stanovništvo Europe ubrzano stari, što primorava članice EU da sve više troše na mirovine. Dok vlade žele da podignu starosnu granicu za odlazak u mirovinu, neke pozivaju na fleksibilniji pristup, podržan tehnologijom.

Demografska tempirana bomba u Europi otkucava desetljećima. Stanovništvo Europske unije je sve starije – više od petine sada ima 65 ili više godina. Očekuje se da će taj broj porasti na trećinu do 2050. godine.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je prošle godine da će 2024. godine broj ljudi starijih od 65 godina u Europi prvi put premašiti broj osoba mlađih od 15 godina, piše DW.

Veliki troškovi

Usprkos ogromnom porastu imigracije u posljednja dva desetljeća, kontinent i dalje treba da privuče dovoljno radnika čiji porezi mogu da pokriju rastuće troškove mirovina.

Ekonomisti predviđaju da će do 2050. godine na svakog umirovljenika u Europi biti manje od dva radnika, u poređenju sa sadašnjih troje. U međuvremenu, godišnji trošak državnih mirovina dostigao je više od 10% bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 17 od 27 zemalja članica EU.

Svih 17 – osim jednog – nalazi se u zapadnoj Europi. U Italiji i Grčkoj više od 16 posto BDP-a izdvaja se za mirovine.

Pročitajte još

Dodik o teškoćama pri isplati mirovina: ''Žele ugroziti naš sustav''

Da bi riješili ogroman rast ovih troškova, nekoliko zemalja članica EU reformiralo je svoje mirovinske sustave, uključujući povećanje starosne granice za odlazak u mirovinu. U Francuskoj je, naprimjer, prošle godine bilo višemjesečnih demonstracija zbog planova da se starosna granica za odlazak u mirovinu podigne sa 62 na 64 godine.

Druge europske zemlje su otišle još dalje. Velika Britanija, naprimjer, planira da produži radni vijek na 68 od sredine 2020-ih.

"Nizozemci su nedavno reformirali svoj mirovinski sustav, ali on ne ostvaruje zacrtane ciljeve", rekao je za DV Hans van Merten, profesor europskog mirovinskog prava na Univerzitetu u Utrechtu.

"Ne vidim potrebne reforme u Njemačkoj. Belgija i mnoge druge europske zemlje također".

Privatne mirovine

Milijuni ljudi još ne uplaćuju privatne mirovine kako bi povećali svoja primanja u starosti. Ovo dodatno opterećuje javne financije.

Podaci Eurobarometra od prošle godine pokazali su da samo 23 posto stanovnika EU ima profesionalni mirovinski plan, dok je samo 19 posto njih državnu mirovinu dopunilo privatnom. Brojke se znatno razlikuju među članicama Unije.

Odvojeno istraživanje Insurance Europe pokazalo je da 39% ispitanika ne štedi za mirovinu – ovaj broj je još veći među ženama i radnicima starijim od 50 godina. A mnogi koji to čine nezadovoljni su uvjetima štednje.

U ožujku 2022. EU je uvela Paneuropski osobni mirovinski proizvod (PEPP). To je plan koji omogućava radnicima da osiguraju dodatnu mirovinu koja je u potpunosti prenosiva kada se presele u druge zemlje EU. Plan je dostupan svima, ali nije obvezujući.

Međutim, ovaj plan je uvela samo jedna država - Slovačka.

"PEPP postoji dvije i po godine", rekao je van Merten, "ali veliki investicijski fondovi kažu da nemaju kapacitet da sami uvedu PEPP i traže partnere da to učine".

Mirovinski sustavi

Prema nekim stručnjacima, problem je što je PEPP previše kompliciran. PEPP se također smatra nepoželjnom konkurencijom za investicijske fondove kao što su BlackRock ili Fideliti, čiji su najveći klijenti veliki nizozemski, norveški i njemački mirovinski fondovi koji predstavljaju desetine milijuna europskih štediša.

Van Merten se zalaže za pojednostavljenje i veću fleksibilnost PEPP-a, jer neke zemlje EU ovom mirovinskom planu ne daju iste porezne olakšice kao drugi privatni mirovinski fondovi.

Međutim, ljudima je potrebna još veća fleksibilnost kada su u pitanju njihova ulaganja i starosna granica za odlazak u mirovinu.

Pojava neo-brokera kao što su Robinhood, eToro i German's Trade Republic, koji omogućavaju korisnicima da upravljaju investicijama putem aplikacija za pametne telefone, donekle je zamijenila mnoge komplicirane mirovionske sustave u Europi.

Provajderi tradicionalnih financijskih usluga tvrde da aplikacije za mobilne investicije potiču korisnike da preuzmu nepotrebne rizike o kojima ne znaju dovoljno i koji bi mogli da ugroze njihov dugoročni prihod, dok zagovornici sustava tvrde da je ulaganje učinio jednostavnijim, jeftinijim i transparentnijim.

Motivacija

U budućnosti bi više vlada članica EU moglo dozvoliti zaposlenima da deo svoje državne mirovinske štednje ulažu direktno na burzu, kao što je slučaj u Švedskoj.

Van Merten vjeruje da bi zaposleni bili više motivirani da štede kada bi imali veću kontrolu nad načinom na koji se njihova sredstva ulažu.

"Želite li da vaša ušteđevina bude zelena? Želite li investirati u Izrael ili ne? Neka pojedinac odluči. Zašto bi to umjesto vas trebalo da odlučuju socijalni partneri ili sindikati?", upitao je on, misleći na privatne mirovinske planove koje ne kontroliraju sami korisnici.

Arnaud Houdmont iz organizacije "Better finance" upozorava da će doći dan kada će se fokus procesa prebaciti s javnih na privatne sustave mirovinske štednje, ali da štediše nisu spremne za to.

"Postoji velika vjerojatnoća da će sljedeća generacija Europljana otići u mirovinu znatno siromašnija i kasnije od prethodnih generacija", rekao je on.