Posjetili smo HGSS Mostar: Volontere koji spašavaju živote

"Veliki broj naših kolega su studenti, supruzi i supruge, očevi i majke koji u trenutku kad prime poziv u akciju sve to ostavljaju i idu pomoći nekome. Nekada stvarno ni sam ne znam zašto to radimo. To je nekakav poziv koji morate osjetiti u sebi", kazao je za Bljesak.info član Hercegovačke gorske službe spašavanja Mostar (HGSS Mostar) Mihovil Čuljak.

Naime, članovi HGSS-a Mostar ugostili su nas u svojim prostorijama po povratku iz akcije spašavanja u Stocu, a u kojoj su sa spašavateljima iz Čapljine, Čitluka i Žepča, tragali za stradalim mladićem u rijeci Bregavi.

Dio lanca spašavanja

Teške su to i tužne potrage na koje se, govore nam, čovjek nikada ne navikne. Ipak, nasreću puno je više onih sa sretnim završetkom kada se osoba živa i zdrava vrati kući. Upravo to je ono što ih motivira.

Stanica od 29 članova, od čega 11 licenciranih spašavatelja, spremna je pomoći u bilo koje vrijeme.

"Mi to radimo pro bono, svi smo mi volonteri koji ne primaju nikakvu naknadu za svoj rad. Jedino ono što nas tjera je ta želja za pomoći drugoj osobi", kazao je Čuljak.

Kako nam je ispričao, u HGSS-u Mostar je od osnutka stanice 2011. godine, a želja za pomaganjem drugima nije splasnula.

Na pitanje kakav je osjećaj spasiti nekoga, bez razmišljanja, Čuljak odgovara:

"Najljepši. Ono što je važno napomenuti je da mi te ljude vrlo vjerojatno nikada prije nismo vidjeli, nekada se dogodi da ih fizički i ne vidimo u akciji, a vrlo vjerojatno ih ne vidimo ni poslije. Čitavo vrijeme imate neku imaginarnu osobu u ulozi unesrećene osobe kojoj se trudite pomoći. Vi ste dio jednog lanca u akciji spašavanja i na kraju samo dobijete informaciju da je osoba spašena. To je stvarno predivan osjećaj i možda jedina nagrada u svemu ovome".

Nedostatak financija i zakona 

Obuke, vježbe i akcije dijelovi su njihovog rada. Sastavni dio je i nedostatak stalnih izvora financiranja te ograničeni novčani tokovi.

Da oprema za spašavanje itekako košta potvrdio je za Bljesak.info načelnik stanice HGSS Mostar Luka Prlić.

"U našem djelovanju od samih početaka se susrećemo s različitim izazovima koje premašujemo na različite načine. Nabava opreme nam je uvijek izazov zbog nedostatka financijskih sredstava. Također, osim opreme u potrebi smo često obnavljati i naše ljudske resurse jer jednostavno nakon određenog vremena provedenoga u GSS-u ljudi odlaze zbog različitih razloga i životnih prilika ili neprilika", kazao je Prlić.

Kako nam je potvrdio, veliki izazov im je i nepostojanje kvalitetnog institucionalnog i zakonskog okvira za djelovanje kojim bi se uredila prava i obveze gorskih službi spašavanja, kao što je to slučaj u susjednoj Hrvatskoj.

Potrebu za jačanjem HGSS-a Mostar uvidjela je i Uprava za civilnu zaštitu i vatrogastvo Hercegovačko-neretvanske županije, kao i Poduzetnički centar Link.

Razmjena iskustava 

Uz podršku Europske unije, a kroz projekt "Zajednički odgovor" za njih su osigurali planinarsku opremu u vrijednosti od 36.000 KM.

"Želim im mnogo sreće i uspjeha u radi i u korištenju ove opreme ali nadam se da neće biti potrebe koristiti je, odnosno da neće biti mnogo nesreća", kazao je tom prigodom šef Sekcije operacija za socijalni razvoj, civilno društvo i prekograničnu suradnju EU Gianluca Vannini.

Pročitajte još

VIDEO | Hercegovački i crnogorski spašavatelji spasili "unesrećenog" iz zgrade Vlade u Mostaru

Riječ je o projektu koji radi na unaprjeđivanju sustava prevencije, intervencije i procesa oporavka od katastrofa uzrokovanih klimatskim promjenama u prekograničnom području BiH i Crne Gore.

Na pitanje koliko im je značajna donacija opreme načelnik stanice HGSS Mostar Luka Prlić odgovara:

"Svaka oprema koju nabavimo je od velike koristi u našem svakodnevnom radu, bilo da je riječ o akcijama ili vježbama. Nažalost, zbog svoje namjene i sigurnosnih standarda koje oprema u spašavanju mora zadovoljiti riječ je o vrlo 'skupoj' opremi koja se redovito mora obnavljati za što su nam potrebna značajna financijska sredstva".

U okviru istog projekta "Zajednički odgovor", pripadnici HGSS-a, GSS Mostar, HGSS Čitluk i GSS Crne Gore u travnju 2023. godine zajedno su izveli interventnu vježbu spašavanja s visina.

Zajedničkim snagama 

"Postoje različiti segmenti u spašavanju koji su jako bitni da bi to spašavanje bilo uspješno. Jedan od tih segmenata je naravno znanje, a ono se temelji na iskustvu, kako našem tako i naših kolega. Svako novo povezivanje s istim ili sličnim službama spašavanja, u ovom slučaju kolegama iz Crne Gore, bilo je prilika za razmjenu znanja i iskustava. Ujedno smo izvršili i predstavljanje jednih drugima čisto da usporedimo naše sustave i tehnike kako bismo mogli primijetiti neke stvari koje možemo i unaprijediti ili čak posuditi u znanju jedni od drugih", pojasnio je za Bljesak.info član HGSS-a Mostar Mihovil Čuljak.

Da je suradnja s članovima GSS-a Crne Gore bila iznimno značajna potvrdio je i načelnik stanice HGSS-a Luka Prlić te dodao kako svaka prilika za suradnju i razmjenu znanja značajno unaprjeđuje njihov rad.

"Osim interventne vježbe koja je održana u Mostaru i koja je bila simulacija evakuacije osoba u urbanom okruženju nakon potresa, u sklopu projekta pokušali smo predstaviti, analizirati i usporediti naše sustave u kojim djelujemo kao GSS-a", istaknuo je Prlić.

Intervencije su, kazali su naši sugovornici, javnosti najpoznatiji dio. Tijekom 2023. godine članovi HGSS-a Mostar imali su ih devet, a trajale su ukupno 13 dana.

Pripravni za sve situacije

Puno više vremena članovi HGSS-a provode na osiguranjima, predavanjima, obukama i vježbama, a njih je kroz 2023. godinu bilo čak 79.

"Intervencije su za javnost možda najvidljiviji dio našeg djelovanja, ali postoji jedan veliki dio našeg 'nevidljivog' rada koji se nalazi u učenju i unaprjeđenju naših sposobnosti", istaknuo je Prlić i dodao kako je gorsko spašavanje kompleksno te je potrebno redovno održavanje usvojenog znanja i vještina.

Pripravni su članovi HGSS Mostar za sve situacije te voljni odgovoriti na sve izazove koji su pred njima. Koliko ovi ljudi žive za svoj poziv i spašavanje drugih svjedoči i činjenica da su voljni ostaviti sve kako bi pomogli unesrećenom.

Kako nam govore, osim unesrećenom, najgore je onim članovima koji su spriječeni odgovoriti na poziv. Puno je lakše, tvrde, onima koji su na terenu nego onima koji su ostali kući pa stalno provjeravaju stanje i napredak potrage.

Brojne intervencije, mogle su se u startu spriječiti, a za Bljesak.info su otkrili smjernice kojih bi se svatko trebao pridržavati pri odlasku u planinu, iako se izlet možda i ne čini izazovnim.

Za sve nesreće, koje se unatoč iskustvu i dobroj pripremi događaju, tu su oni. Njih 29 koji su voljni zbog vašeg spašavanja ostaviti udobnost vlastitog doma i krenuti odmah, iako vas ne poznaju.

Heroji su to koji se ne kite nagradama i plaketama nego spašenim životima.