Mostar planira zamjenu azbestcementnih cijevi, jesu li one opasne?

Grad Mostar uskoro planira započeti zamjenu azbestcementnih cijevi transportnog cjevovoda u južnim zonama grada, prema informacijama objavljenim na Portalu javnih nabava BiH 31. prosinca 2024. godine.

Ovaj projekt dio je, kažu gradske vlasti, šire inicijative za unapređenje infrastrukture i zdravlja građana, jer azbestcementne cijevi predstavljaju potencijalnu prijetnju zdravlju zbog opasnosti koje azbest nosi.

Planirana nabava

Prema Obavijesti o nabavi, planirana je nabava materijala za zamjenu azbestcementnih cijevi promjera FI 400, koje se nalaze na dijelu prometnice koji će biti rekonstruiran. Osim toga, u okviru ovog projekta predviđena je i nabava materijala potrebnog za izgradnju nove fekalne kanalizacije na istom dijelu cjevovoda.

Ukupna procijenjena vrijednost ovog projekta, koji će biti realiziran kroz godišnji okvirni sporazum, iznosi gotovo 300.000 KM. Otvaranje ponuda za nabavu materijala očekuje se sredinom veljače 2024. godine.

Zdravstvena prijetnja ili ne?

Problem azbestnih cijevi u Mostaru nije nov. U kolovozu 2023. godine, tadašnji gradski vijećnik Nazif Derviškadić, koji je ujedno i šef infektivnog odjela u mostarskoj bolnici, upozorio je na opasnosti koje predstavljaju azbestne cijevi, ističući da one u sebi sadrže vlakna azbesta koja, uslijed dugotrajnog korištenja, mogu dospjeti u ljudski organizam i uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme.

"Azbest u vodi je tihi ubojica iz sjene", izjavio je Derviškadić, naglašavajući da dugoročno izlaganje azbestu može dovesti do ozbiljnih bolesti, uključujući rak pluća i druge respiratorne bolesti. Kao liječnik, smatrao je svojom obvezom upozoriti javnost na ove rizike.

S druge strane, direktor mostarskog Vodovoda Anton Vidačak smatra da azbestne cijevi same po sebi nisu kancerogene.

"Problemi nastaju zbog azbestne prašine koja se može osloboditi prilikom oštećenja cijevi, a izlaganje toj prašini može izazvati ozbiljne plućne bolesti, poput azbestoze", rekao je Vidačak.

On je istaknuo da će azbestne cijevi biti zamijenjene, ali prvenstveno zbog njihovih fizičkih oštećenja i gubitaka u transportu vode, a ne zbog mogućih zdravstvenih rizika.

Problem azbestnih cijevi u Mostaru

Unatoč različitim stavovima, i Vidačak je priznao da azbestcementne cijevi, zbog svoje krutosti, često uzrokuju oštećenja i gubitke u sustavu. Također, naglasio je kako će u budućnosti biti potrebno zamijeniti još 9,5 kilometara azbestcementnih cijevi između Studenca i Mostara, što je projekt vrijedan oko 12 milijuna eura. Taj projekt, prema njegovim riječima, nije samo teret za Vodovod, nego za širu zajednicu.

Iako azbest predstavlja prijetnju, stručnjaci ukazuju da je problem u njegovoj upotrebi prepoznat još prije nekoliko desetljeća. U Europskoj uniji je korištenje azbesta zabranjeno prije deset godina, a sve više gradova širom svijeta nastoji zamijeniti stare cijevi i građevinske materijale koji sadrže ovu štetnu tvar.

Preko 100 tisuća ljudi umre

Azbest je mineral koji se zbog svojih jedinstvenih svojstava koristio u građevinskoj industriji, među ostalim za proizvodnju cijevi, izolaciju, brtve i protupožarne materijale. No, zbog kancerogenih svojstava, uporaba azbesta je u mnogim zemljama zabranjena. Dugotrajno izlaganje azbestu može izazvati ozbiljne bolesti poput raka pluća, mezotelioma (rak pleure) i azbestoze, a prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine umire oko 107.000 ljudi zbog bolesti povezanih s azbestom.

Iako azbestne cijevi same po sebi nisu uvijek izvor opasnosti, njihov dugotrajan rad i oštećenja mogu dovesti do opasnih izloženosti. Preporučuje se da se u urbanim sredinama, osobito onima starijim od 50 godina, poduzmu mjere opreza u vezi s mogućim izlaganjem azbestu.