Luka Brčko se modernizira, treba i željeznice – EU ima novac, trebaju projekti

Investicijski okvir za Zapadni Balkan pruža podršku realizaciji projekata koji omogućuju brži razvoj gospodarstava zemalja regije usmjerenih prema Europskoj uniji. Tim sredstvima obnovljena je infrastruktura Luke Brčko, koja je dio europske mreže koridora. Ulaganje se pokazalo opravdanim zahvaljujući povećanim transportnim kapacitetima.

Jedina međunarodna riječna luka u BiH – Luka Brčko – svojim povezivanjem sa zemljama EU-a i Istoka ima potencijal postati regionalno logističko središte. Od planova do realizacije nužna su ulaganja. Sredstvima Investicijskog okvira za Zapadni Balkan cestovni teretni prijevoz značajno je preusmjeren na riječni, u skladu sa standardima Zelene tranzicije, piše Federalna.ba.

Značajna nepovratna pomoć

''U obnovu i revitalizaciju luke uloženo je 10 milijuna eura zajma i 3 milijuna eura bespovratnih sredstava. Dakle, riječ je o značajnom iznosu nepovratne pomoći, što ne bi bilo moguće bez europskih fondova i bez EU-a'', rekao je Perica Josić, direktor JP Luka Brčko.

''Zalažemo se za uspostavu poveznica i da Luka Brčko u potpunosti iskoristi svoje kapacitete kako bi spremno dočekala novi EU projekt, a to će biti Šamac – Vukovar'', izjavio je Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcija Logistika BiH.

Modernizacija infrastrukture i tehnoloških procesa olakšala je i ubrzala prijevoz robe.

''Nedavno smo imali pretovar 1.000 tona ugljena iz Češke, koji smo završili za 4 do 5 sati, dok nam je prije za isti posao trebalo više od 8 sati'', naveo je Josić.

''Nova dizalica ima nosivost od 27 tona, dok su prethodne imale svega 6 tona'', istaknuo je Mario Bosankić, poslovođa u organizacijskoj jedinici Pretovar JP Luka Brčko.

Rukovatelj dizalice Nedim Zahirović dodaje kako je posao uz novu opremu daleko brži u odnosu na staru.

Potebe gospodarstva veće

Potrebe gospodarstva sve su veće, dok je kapacitet luke ograničen problemima koji traju desetljećima.

''Nakon razminiranja slijedi revitalizacija korita rijeke Save, što će povećati broj plovnih dana za luku za 30 posto. Paralelno radimo s RH na obnovi mosta Brčko – Gunja, čime će se vratiti promet koji je luka izgubila'', istaknuo je ministar prometa i komunikacija BiH Edin Forto (NS).

''EU sredstva usmjerena su i na ovaj projekt. Riječ je o 8 milijuna eura – po njegovoj realizaciji, plovni put Save moći će se dodatno unaprijediti'', naglasila je Sabina Dizdarević, šefica Odsjeka za regionalni razvoj i infrastrukturu u DEI-ju.

U posljednjem desetljeću BiH je dobila milijardu eura bespovratnih sredstava. Bez konkretnih projekata nema ni financijske podrške. Najznačajniji među njima je izgradnja Koridora Vc.

''Poseban fokus je na željezničkoj infrastrukturi, elektrifikaciji pruga i povezivanju na TNT mrežu, što će omogućiti učinkovitije varijante intermodalnog prijevoza. Ne smijemo zaboraviti ni međunarodni plovni put rijeke Save i jedinu međunarodnu riječnu Luku Brčko, čiji se kapaciteti moraju daleko bolje iskoristiti'', podsjetila je Adisa Hasković-Džubur, šefica Odsjeka na Fakultetu za promet i komunikacije UNSA.

Izdavanja u BiH nedostatna

Dok su strane investicije i proračunska izdvajanja u BiH nedostatna, bespovratna sredstva EU-a od ključne su važnosti za modernizaciju prometne infrastrukture.

''U gradnji željezničke infrastrukture znatno zaostajemo, a upravo je to jedno od područja koje EU želi razvijati kroz svoje strateške planove – jače i kvalitetnije povezivanje Europe kroz suvremenu mrežu brzih željeznica'', naglasio je ekonomski analitičar Igor Gavran.

Ambiciozni planovi EU-a da se 30 posto cestovnog prometa u roku od pet godina preusmjeri na željeznički i riječni teško su ostvarivi. Ipak, strateška transevropska mreža obuhvaća i koridore u BiH, što omogućuje do 40 posto financiranja projekata koji su ekološki prihvatljiviji i višestruko isplativi.