Koliko nas je pandemija zapravo koštala?

Izvoz mlijeka, vina i ostalih roba očito je jedan od gorućih problema bh. ekonomije. Viškove bismo trebali plasirati na tržišta zemalja Europske unije, ali sve to je dodatno zakomplicirala pandemija. Iako je u ovoj godini očekivan ubrzani rast ekonomije, to se nije dogodilo.

Stabilnost i rast ekonomije uveliko ovisi o glavnim trgovinskim partnerima, prvenstveno EU, zatim zemalja CEFTA-e. Kako je pandemija uzrokovala pad ekonomskih aktivnosti i usporavanje ekonomija na globalnoj razini, očekivati je da će tijekom 2020. godine doći do izražajnijeg usporavanja ekonomske aktivnosti i u BiH.

Ukupan obujam vanjskotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u razdoblju siječanj-lipanj 2020. godine iznosio je nešto više od 13 milijardi maraka i smanjen je za 16,96 posto, odnosno, 2,71 milijarda maraka u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Neki od podataka koje prenosi FTV su da smo izvozom iz BiH zaradili oko pet milijardi, što je manje je za 15,27 posto u odnosu na prošlu godinu, da smo uvezli robu u vrijednosti preko osam milijardi, manje za 17,98 posto te da je ukupan saldo vanjskotrgovinske razmjene smanjen za 22 posto, odnosno za nešto više od tri milijarde maraka.

U prvom kvartalu ove godine, kad je u pitanju omjer uvoza i izvoza roba, BiH je ostvarila pomak. Pokrivenost uvoza izvozom je povećana za 3,30 posto.

Pokazatelji vanjskotrgovinske razmjene odražavaju nepovoljnu sliku razmjene koja je uzrokovana pandemijom koronavirusa, prije svega, smanjenjem izvoza na tržišta glavnih trgovinskih partnera: Njemačke, Hrvatske, Srbije, Austrije, Italije te smanjenjem izvoza na sva ostala tržišta osim na tržište Švicarske.

Posljedica smanjenja uvoza u BiH uzrokovana je stagnacijom razmjene u promatranom razdoblju, odnosno, smanjenom ukupnom domaćom potražnjom i potrošnjom te smanjenjem cijena nafte i naftnih derivata u navedenom razdoblju.

Također, uvoz je smanjen iz gotovo svih glavnih trgovinskih partnera: Hrvatske, Srbije, Njemačke, Slovenije i Italije.

Suficit i dalje ostvarujemo s Njemačkom i Austrijom, a najveći obujam razmjene ostvaren je s Hrvatskom, Srbijom, Njemačkom, Slovenijom i Italijom.

Zabilježen je porast izvoza na tržište Irske, Finske i Portugala, dok je rast uvoza ostvaren iz Finske, Bugarske, Latvije i Estonije. Od ostalih tržišta, najveći obujam razmjene ostvarujemo s Turskom i Kinom.

U Izvještaju Svjetske banke se ističe da se prije pandemije koronavirusa očekivalo da će se ekonomski rast BiH ubrzati u 2020. godini, da bi 2021. dostigao četiri posto.

U prosincu ćemo moći analizirati jesmo li blizu ili daleko od očekivanja Svjetske banke, te koliko nas je pandemija zaista koštala.