Jesu li bolovanja gurnula Njemačku u recesiju?

Da prošle godine nije bilo rekordno velikog broja bolovanja, njemačka ekonomija bi rasla, a ne bi bila u recesiji - utvrđeno je jednom studijom.

Zaposleni su prošle godine u prosjeku sa posla odsustvovali 20 dana.

"Značajan broj bolovanja doveo je do znatnih gubitaka u proizvodnji - bez natprosječno velikog broja bolovanja njemačka privreda bi porasla za skoro 0,5 posto. Umjesto toga, ekonomija se smanjila za 0,3 posto", navedeno je u studiji Udruženja istraživačkih farmaceutskih kompanija koje se bave istraživanjem (VFA), a koja je prije objavljivanja dostupna na Tagesschauu, portalu javnog servisa ARD.

"Njemačka je bolesnik u pravom smislu riječi"

"Ekonomske posljedice visokog stupnja bolovanja su značajne i dovode do velikog gubitka dodatne vrijednosti", zaključili  su autori studije Claus Michelsen i Simon Junker.

Pročitajte još

Evo tko u Europskoj uniji najviše ide na bolovanje

Prema njihovim riječima, da 2023. nije ponovo bilo toliko mnogo bolovanja, moglo je dodatno da se ostvari 26 milijardi eura. Osim toga, to je dovelo do manjka poreznih prihoda od 15 milijardi eura. Zbog enormnog broja bolovanja u posljednje dvije godine zdravstvena osiguranja su izgubila pet milijardi eura. Poređenje u međunarodnom kontekstu baca posebno svjetlo na ovu situaciju, smatraju istraživači.

"Barem 2023. Njemačka je u pravom smislu riječi bila 'bolesnik', čiji ekonomski učinak je val bolesti znatno više opteretio nego u drugim zemljama", istaknuto je.

Najveća stopa bolovanja u metalskoj industriji

Kako bi se smanjile posljedice talasa obolijevanja i bolovanja te ojačala ekonomija, važnoj je ulagati u zdravlje i preventivu, napomenuto je u studiji. Jer, kada bi stope bolovanja iz posljednje dvije godine postale novo normalno stanje, njemačko bi gospodarstvo bi na raspolaganju imalo 350.000 zaposlenih manje.

Prema toj analizi, stope bolovanja su različite u različitim sektorima gospodarstva. Zbog veličine odgovarajućih industrija, 70 posto gubitka u proizvodnji nastalo je u proizvodnji vozila, strojarstvu, metalnoj, električnoj, farmaceutskoj i kemijskoj industriji. Najveća stopa bolovanja bila je u proizvodnji metala (6,8 posto).

Zaposleni su prošle godine u prosjeku odsustvovali sa posla 20 dana, saopćilo je prošle sedmice zdravstveno osiguranje DAK. Prema njihovoj ocjeni, stopa bolovanja je ponovo dostigla rekordni nivo od 5,5 posto kao već 2022.

Veliki broj izostanaka utjecao je na radne procese mnogih kompanija i institucija, posebno sada, kada je zbog nedostatka kvalificiranih radnika broj zaposlenih sve manji, naglasio je Andreas Storm, šef DAK-a. Dugotrajna bolovanja su posebno veliki problem za gospodarstvo.

Glavni razlozi za bolovanje su prehlade i psihičke bolesti

Najveće zdravstveno osiguranje u Njemačkoj Techniker Krankenkasse (TK) potvrdilo je izuzetno visoku stopu izostanaka radnika tijekom 2023. godine. To je znatno iznad nivoa prije pandemije koronavirusa, objavio je list novine medijske grupe Funke. Zbog toga je svaki osiguranik u TK bio na bolovanju u prosjeku 19,4 dana.

"Kao i prethodne godine, glavni razlog bolovanje su gripa, bronhitis ili neka druga virusna infekcija koju obično nazivamo prehlada. Oni čine više od četvrtine od ukupnih dana bolovanja", izjavio je Jens Baas, izvršni direktor TK.

U prosjeku je svaki radnik zbog prehlade bio odsutan 5,11 dana, a prije pandemije, radnici su zbog prehlade bili na bolovanju samo 2,37 dana. Drugi najčešći razlog za bolovanje su psihičke bolesti sa prosječno 3,6 dana godišnje.

I Zdravstveno osiguranje DAK je izvjestilo: bolesti psihe, kao što je depresija, dovele su do 323 dana odsustva na svakih 100 osiguranika.

Mladi neće da trpe kao stariji

Zdravstveno osiguranje Pronova BKK je napravilo reprezentativnu anketu kako bi saznalo kako se različite generacije nose sa stresom i bolešću.

"Generacija mladih od 18 do 29 godina odrasta u nestabilnim vremenima, u stalnom kriznom režimu, da tako kažem. Prije svega, pandemija je naučila sve nas, ali i ovu mladu generaciju, da se uvjeti života mogu naglo promijeniti i da nema garancija za dugoročnu sigurnost i stabilnost", istaknula je industrijska psihologinja Patricia Tam iz Pronova BKK.

Kako je kazala, pošto nemaju osjećaj da je pred njima bezbrižna budućnost, mladi žive mnogo svjesnije ovdje i sada.

Mlada generacija od samog početka svoje profesionalne karijere zahtijeva više prostora za svoje zdravlje nego starije generacije, obraća više pažnje na svoju mentalnu ravnotežu i ima očekivanja kao što je dobar balans između posla i privatnog života.

"U prošlosti su stariji ljudi prihvaćali više nego što su mladi danas spremni da učine. Češće su trpjeli nezdrave uslove rada i manje preispitivali odluke i procese na poslu", rekla je Tam.

Generacija Z (generacija osoba rođenih u razdoblju od kraja od 90-ih do 2010. godine) pažljivije i promišljenije reagira na uslove rada koji nisu kompatibilni sa održavanjem njihovog zdravlja. To je ispravno da bi se minimizirao rizik od psihičkih problema. Psihologinja Tam poziva kompanije i menadžere u Njemačkoj da se više fokusiraju na zdravstveni menadžment i mentalno zdravlje u tvrtkama, i to bez obzira da li je riječ o mladim ili starijim zaposlenima, piše Deutsche Welle.