Njemačka najveći razlog pada izvoza iz BiH

Uvoz i izvoz iz Republike Srpske, ali i BiH, prošle godine su pali u odnosu na godinu ranije.

Tako je, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srpskoj u razdoblju od siječnja do prosinca 2023. godine ostvaren izvoz u vrijednosti od pet milijardi  185 milijuna KM, što je za 4,6 posto manje nego godinu ranije, dok je uvoz iznosio sedam milijardi 40 milijuna KM, što je za 1,9 posto manje nego godinu ranije, a procenat pokrivenosti uvoza izvozom iznosio je 73,6 posto, prenose Nezavisne.

Svjedoci izazova

Samo u prosincu izvoz je bio manji za 11,8, a uvoz za jedan posto u odnosu na isti mjesec 2022. godine.

Darko Milunović, direktor Zavoda, istaknuo je da "smo u prethodnom razdoblju svjedoci izazova u kojima su se nalazili Republika Srpska, BiH, ali i čitav svijet".

"I uvoz i izvoz bilježe pad. Unatoč brojnim izazovima, Srpska je izašla na način da je ostala poprilično stabilna. Zabilježen je privredni rast, usporen je rast cijena, životni standard doživljava blagi rast. Imamo najnižu stopu nezaposlenosti otkako se mjeri ovaj podatak", kazao je Milunović.

Prema njegovim riječima, Srbija je zemlja u koju se najviše izvozilo i iz koje se najviše uvozilo.

"Najviše se izvozila električna energija, oko 10,4 posto. Zanimljiv podatak je da 23 posto ukupnog obima izvoza ostvaruje grad Banjaluka. Inflacija je obilježila 2022. godinu, a u 2023. godini je manje izražena. U decembru je zabilježen pad inflacije za 0,3 posto u odnosu na novembar. Kad pogledamo siječanj prošle godine, možemo reći da je pad inflacije preko 10 posto. Prosječna inflacija je oko sedam posto za 2023. godinu. Najveći rast cijena je zabilježen u sektorima stanovanje i električna energija. Ipak, prosječna plaća uspijeva da iznese bitku sa inflacijom u 2023 godini", naglasio je Milunović.

Kada je u pitanju BiH, prema podacima Agencije za statistiku BiH, od siječnja do prosinca 2023. godine izvoz je iznosio 16 milijardi 700 milijuna KM, što je za 7,1 posto manje nego u istom periodu 2022. godine, a uvoz 27 milijardi 768 milijuna KM, što je za tri posto manje nego u istom periodu prethodne godine.

"Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 60,1 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 11 milijardi 68 milijuna KM. Izvoz u zemlje CEFTA je iznosio tri milijarde 121 milijun KM, što je za 5,5 posto manje nego u istom razdoblju 2022. godine, dok je uvoz iznosio tri milijarde 240 milijuna KM, što je za 7,9 posto manje nego u istom razdoblju prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 96,3 posto ", navode iz Agencije za statistiku BiH.

Eksterni faktor

Prema riječima Saše Stevanovića, ekonomskog analitičara, eksterna tražnja i eksterni faktor negativno su uticali i ove godine na domaći ekonomski sistem.

"Za razliku od prethodne godine, ekonomski šok je mnogo niži nego u 2022. Naime, godinu iza nas ekonomski sistem Republike Srpske je po osnovu trgovinskog bilansa zabilježio dodatni gubitak od 107 miliona KM. Kada promatramo ukupni odnos sa svijetom, svijet umanjuje ekonomiju Srpske za 1,85 milijardi KM. Već treću godinu zaredom gubimo novac u odnosu sa svijetom. Najveći utjecaj na pad izvoza i eksterne tražnje je loša ekonomska politika Evrope, Njemačke", ističe Stevanović za "Nezavisne".

Kako kaže, restriktivna fiskalna i monetarna politika rezultiraju padom ekonomske aktivnosti.

"Dakle, traju loše ekonomske politike u Europi, a mi na domaćem terenu ih moramo kompenzirati, kratkoročno stimuliranjem domaće tražnje do granica do kojih je to moguće, a dugoročno kreiranjem povoljnog ekonomskog ambijenta i kreiranjem industrijskih politika na način kako to rade najjački ekonomski sustav u svijetu", zaključio je Stevanović.