BiH uvozi gotovo 80 posto hrane koju troši, domaća proizvodnja sve teže opstaje

Bosna i Hercegovina uvozi gotovo 80 posto hrane koju troši, dok domaća proizvodnja, prema procjenama, podmiruje tek 20 posto potreba stanovništva. Visoki troškovi proizvodnje, niske otkupne cijene i snažna konkurencija iz uvoza otežavaju položaj domaćih poljoprivrednika.

Jesenska sjetva i ove je godine skuplja nego ranije, a poljoprivrednicima dodatne probleme stvaraju nepovoljne vremenske prilike.

''Što se tiče pšenice, proizvodimo otprilike polovinu potreba. To je veliki problem jer je prehrambena sigurnost stanovništva važnija od bilo koje druge sigurnosti. Svjedočili smo tijekom pandemije koronavirusa kako su za nekoliko dana police trgovina bile potpuno prazne'', izjavio je Dražen Jović iz Poljoprivrednog dobra ''Semberija'' u Bijeljini.

Za uvoz hrane više od 720 milijuna KM

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, samo u prvih šest mjeseci ove godine na uvoz mesa, voća, povrća, mliječnih proizvoda i živih životinja potrošeno je više od 720 milijuna KM, piše BHRT. 

Najviše su se uvozili meso, voće i povrće te mlijeko i jaja.

Jovan Vasilić iz Udruge potrošača ''Zvono'' iz Bijeljine upozorava na razlike u propisima koji reguliraju promet hrane.

''Mi uvijek uvozimo hranu kojoj se približava istek roka trajanja. Nisu nam usklađeni svi zakonski propisi. Primjerice, kada je riječ o zamrznutom mesu, u EU se može držati zamrznuto šest mjeseci, a kod nas godinu dana'', izjavio je Vasilić.

Potrebna analiza domaće proizvodnje

Sreten Vučković iz Odjela za poljoprivredu Grada Bijeljine smatra da je potrebno utvrditi koliko hrane BiH može sama proizvesti, a koliko mora uvoziti.

''Potrebna nam je sveobuhvatna analiza na razini Republike Srpske i BiH kako bismo utvrdili koliko smo samodostatni, koje potrebe možemo podmiriti domaćom proizvodnjom, a koliko moramo uvoziti'', rekao je Vučković, istaknuvši potrebu djelovanja nadležnih institucija.

Ekonomist Sanel Halilbegović upozorava da će povećanje troškova proizvodnje osjetiti i građani.

''Povećanje cijena i troškova prenijet će se na krajnje korisnike, stojim iza toga'', izjavio je Halilbegović.

Sugovornici upozoravaju da bi velika ovisnost o uvozu hrane mogla postati dodatni problem u slučaju ozbiljnijih globalnih kriza i poremećaja na tržištu.