Gramaža proizvoda pada, a cijene sve veće

Godišnja inflacija u BiH u 2022. iznosila je 16,3%. Hrana i bezalkoholni napici u prosjeku su, u studenome 2022. u odnosu na studeni 2021., poskupjeli za 24,5%, alkoholna pića i duhan za 2,5%, stanovanje i režijski izdaci za 19,1%, namještaj, kućanski uređaji i redovito održavanje kuće za 12,2%, prijevoz za 23,8%...

Skrivena inflacija

Što je inflacija, ne samo da svi znaju već je i osjete, no jedna njezina nuspojava je “šrinkflacija”. U doslovnom prijevodu značila bi skupljanje ili smanjivanje. Pojava je to kada ambalaža više ne teži 100, već 80 grama, umjesto 500 dobivamo 450 grama. U ekonomiji su poznata dva načina povećanja cijena; vidljivi i skriveni način povećanja cijene.

Vidljivo povećanje cijene podrazumijeva korekciju apsolutnog iznosa cijene naviše. I to su cijene koje kao potrošači vidimo, plaćamo, često uz komentar kako je sve poskupjelo. Skriveno povećanje cijene je kada apsolutni iznos cijene ostaje isti, ali se težina (gramaža/litraža) proizvoda smanjuje, čime se efektivno manja količina proizvoda prodaje za više novca.

“Šrinkflacija” označava skrivenu inflaciju jer ne vidimo eksplicitan rast cijena i to je čini nezgodnom i za potrošače, ali i makroekonomiste koji bi trebali izračunati opći rast razine cijena.

''To je teško ako se inflacija događa kroz težinu proizvoda, a ne samo kroz cijene. Zato se može reći da je realna inflacija (vidljiva inflacija + nevidljiva inflacija, tj. “šrinkflacija”) veća od službeno izračunate stope inflacije koju nam priopćuju relevantni domaći i međunarodni izvori s obzirom na to da ta metodologija ne obuhvaća i ovaj novi fenomen smanjenja težine proizvoda'', objasnio je za akta.ba doc. dr. Denis Berberović s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu.

Što se tiče utjecaja na proračun kućanstava, kako kaže Berberović, “šrinkflacija” nije gora od same inflacije (jer je njezin oblik), ali ima teže posljedice kada dođe usporedno s vidljivom inflacijom, a što je trenutačno slučaj na domaćem i svjetskom tržištu.

''Objasnit ću to primjerom s početka ovog razgovora. Čokolada od 100 g u 2020. koštala je, recimo, 1,80 KM. U 2021. je uslijed opće, vidljive inflacije cijena povećana na 2 KM, a onda je u 2022. gramaža smanjena na 90 g. U konačnici, taj proizvod je poskupio dvostruko - prvo je cijena povećana u apsolutnom iznosu, s 1,80 na 2 KM, a onda je dodatno cijena povećana time što se gramaža smanjila, sa 100 na 90 g, za isti iznos od 2 KM. Kada uzmete u obzir da se proračuni kućanstava, posebno u vrijeme inflacije, najviše troše na prehranu, te imajući u vidu da ne samo ovaj naš proizvođač čokolade već svi proizvođači prehrambenih proizvoda pribjegavaju ovoj tehnici povećanja cijena, onda nazire ozbiljan razmjer financijskih učinaka ''šrinkflacije'', zaključio je.

Manja pakiranja

Rastuća inflacija itekako tjera kupce da paze što kupuju i koliko troše. Mnogi pritom gledaju samo cijenu, ali ne i količinu.

Naime, proizvođači nerijetko posežu za metodom smanjivanja količine proizvoda u već poznatoj ambalaži, pa tako za istu cijenu prodaju manju količinu. Takav trend najčešće se odnosi na prehrambene proizvode.To je primijetila većina kupaca.

Prije su bile čokolade od 100, 200 i 300 g. One koje su bile 300 sada su 280, pa i 220 g. Kava, jogurt, deterdžent - samo su neki od proizvoda čije se pakiranje smanjuje. Počelo je u prehrambenoj, a onda i u drugim industrijama.

''Potrošači ne primijete, misle da su kupili čokoladu od 100 g, a kad je donesu doma, onda vide da je od 90. No, sad je gramaža već spala i do 70 grama, ali nije više u pitanju samo čokolada, nego je tako gotovo sa svim proizvodima'', kažu u udrugama za zaštitu potrošača.

Nema kršenja zakona, sve je legalno jer je težina proizvoda istaknuta na ambalaži.