Godišnje se ukrade dva milijuna kubnih metara šume

BiH je kao i ostale države na prostoru bivše Jugoslavije prekrivena najvećim prirodnim bogatstvom, šumama. Me-dutim, kako tvrde bh. stručnjaci,

Ilegalna sječa šuma je jedan od glavnih problema s kojima se susreće naša zemlja, a posljedice osjećamo već sada, kada se gušimo u smogu i zagađenom zraku, smatraju stručnjaci.

Pročitajte još

U BiH postoji čak 12 prašuma

Dnevni avaz navodi kako nesavjesnim ponašanjem prema šumama nastaju, ne samo materijalne štete, nego i ekološke, sigurnosne i zdravstvene opasnosti.

Nitko nema točnih podataka koliko se u BiH godišnje šume 'ukrade', no, nije teško pretpostaviti da se radi o tisućama kubika.

Dekan Šumarskog fakulteta u Sarajevu Mirza Dautbašić za 'Avaz' ističe kako je glavni problem što u Federaciji BiH nije donesen zakon o šumama, koji bi za kratko vrijeme riješio problem.

''To je politički problem. Ilegalne sječe samo pokazuju koliko je država, kao vlasnik šume, neodgovorna prema svom najvažnijem prirodnom resursu. Ilegalne sječe se mogu spriječiti u roku od tri dana. Zna se gdje, tko i kako siječe. Lako je sve riješiti'', istaknuo je Dautbašić.

Eko-aktivisti, također, nemaju precizne podatke o razmjerima štete koja nastaje kradom šume, ali nemaju dileme da se njom u BiH loše gospodari. Anes Podić iz Udruženja građana 'Eko-akcija' za Avaz pojašnjava da se više od dvije trećine stanovništva u BiH opskrbljuje drvima.

''Ove godine porasla je cijena ogrjeva, negdje je i vladala nestašica. Mi imamo podatke da se godišnje ukradu oko dva milijuna kubnih metara'', istaknuo je Podić.

Stručnjaci pojašnjavaju da su balkanske šume još velike i bogate, ali da im prijeti nestanak. Zato će se, prognoziraju, sve češće događati poplave, pokretati klizišta, a sve manje proizvoditi kisik.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, tri četvrtine bh stanovnika grije se na drva koja su gotovo jednoj trećini jedini energent za spremanje hrane.

Avaz navodi kako godinama traju dogovaranja tko će upravljati šumskim resursima, a tko i koliko od njih ubirati prihoda.

''Za to vrijeme, država gubi milijune, krade se samostalno, organizirano, po planu i uglavnom neplanski. Dok se neki bogate na krađi šume, jer zakona praktično i nema, drugi, poput razvojačenog branitelja Fikreta Dedića iz Bužima, završe u zatvoru zbog tri metra drva'', piše Avaz.