Elektroprivreda HZHB i Poklečani, akumulirani dugovi i izgubljena utakmica

Elektroprivreda HZHB podnijela je zahtjev Ministarstvu okoliša Federacije BiH za provedbu preliminarne procjene utjecaja na okoliš (EIA) projekta izgradnje vjetroelektrane snage 132 MW.

Projekt Poklečani, koji će se razvijati u općini Posušje, obuhvatit će 20 vjetroagregata snage po 6,6 MW, izjavilo je Ministarstvo okoliša Federacije BiH.

U prva četiri mjeseca 2023. godine u Federaciji BiH je proizvedeno 138 GWh elekrične energije iz vjetroelektrana.

Vlada Federacije BiH je na sjednici 6. listopada 2022. godine podržala inicijativu da kreditnim zaduženjima budu osigurana sredstva u ukupnom iznosu do 150 milijuna eura za realizaciju projekta Vjetroelektrane Poklečani.

Riječ je o kreditima od po 75 milijuna eura kod Europske investicijske banke (EIB) i KfW-a.
Očekuje se godišnja proizvodnja od oko 436,96 GWh električne energije.

Proširenje kapaciteta

Kako piše Adria Bloomberg, prva instalirana snaga vjetra u BiH puštena je u rad 2018. godine. Prognozira se da će do 2030. godine kumulativna instalirana snaga vjetra u BiH biti preko 1.000 MW.

Elektroprivreda HZHB će izgradnjom ove vjetroelektrane proširiti proizvodne kapacitete za 14,6 posto te povećati godišnju proizvodnju za približno 20 posto. Na ovaj način planiraju reducirati ovisnost o hidrološkim uvjetima i cijenama električne energije na tržištu.

Gledajući kratki rok, elektroprivrede su izgubile utrku s privatnicima što se tiče proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije (OIE), smatra Vjekoslav Domljan, rektor Sarajevo School of Technology.

Opterećeni dugovima

Elektroprivreda HZHB završi 2022. godinu u minusu od 81 milijun maraka, što je utjecalo na to da akumulirani gubitak kompanije dostigne 185,8 milijuna KM. Rad ove elektroprivrede godinama je opterećen dugovanjima Aluminija, koji je bio i njihov najveći potrošač. Najveći dug ima upravo Aluminij Mostar.

Prema financijskom izvješću ove Elektroprivrede, prihodi iz ugovora s kupcima donijeli su im tokom prošle godine 401,5 milijuna KM, što je pad u odnosu na godinu ranije, kada su po istom osnovu prihodovali 474,6 milijuna KM. Pali su im i ostali prihodi i dobici sa 21,8 na 19,7 milijuna KM.
Prema Nacionalnom planu za energiju i klimu (NECP) BiH, planirano je gašenje zastarjelih blokova termoelektrana snage 400 MW.

"Određeni blokovi, poput Bloka 3 u Tuzli i jednog bloka u Kaknju, preći će na biomasu", rekao je Admir Softić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

U ovom dokumentu se također navodi da će u pogon biti pušteno više od 2.000 MW iz obnovljivih izvora energije te se najveći porast očekuje u fotonaponskim elektranama s više od 1.500 MW.