VIDEO | Prof. Hadžić: Gdje nam je novac od više naplaćenih javnih prihoda?

U našem podcastu "Imam ideju" gostuje prof. dr. sc. Faruk Hadžić, dekan Fakultetu za ekonomiju Sveučilišta SSST u Sarajevu, makroekonomski analitičar i konsultant. Razgovaramo o važnim temama kao što su porezna reforma, učinci inflacije, investicije i slično.

"Struka je na početku rasta cijena, krajem 2021., odnosno početkom 2022. upozorila da ulazimo u težak ekonomski period i da donosioci odluka što duže budu čekali s donošenjem mjera, to će kasnije biti bolnije i teže provesti određene poteze", kaže na sugovornik o aktualnom stanju ekonomije u BiH na kraju ove kalendarske godine, osvrćući se u nastavku na problem inflacije.

"Kraj inflacije je zapravo kad cijene uspore, prestanu rasti, ali se onda pruži prilika da uz više plaće, penzije dosegnemo isti standard. Ali, uzimajući u obzir usporavanje ekonomske aktivnosti i smanjenje izvoza, što direktno utječe na pad BDP-a, mi smo praktički u fazi stagflacije", kaže prof. Hadžić.

Kaže kako se s inflacijom teško boriti, posebno u našem slučaju jer nemamo učinkovite monetarne mehanizme. Međutim, ono što se moglo očekivati od inflacije jest da će to 'napuhati' prihode od poreza.

"Prošlu godinu smo završili sa 2,6 milijardi maraka više naplaćenih poreza, što je ogromna količina novca. Mi ćemo ovu godinu završiti sa 21 milijardom naplaćenih poreza, što je ogorman novac. Sad se postavlja pitanje – gdje je taj novac? Mi smo tu napravili jednu možda i povijesnu grešku što nismo prošle godine proveli reformu poreskog sistema", napominje prof. Hadžić, sugeriravši da se u tom trenutku moglo spustiti zbirnu stopu doprinosa na 25 posto i pritom ne doći u minus u proračunima.

"To je greška koja će nas skupo koštati, jer to je reforma koju moramo provesti, a sljedeća godina, u kojoj se to mora provoditi, bit će vrlo, vrlo teška".

Bit će zahtjevna i teška utoliko što će svi željeti ispuniti svoje maksimalne ciljeve, ali to neće biti moguće jer nemamo veliku ekonomiju, tako da će svi morati biti spremni na neka bolna odricanja, kako Vlada, tako i poslodavci, zaposlenici u realnom sektoru, ali i korisnici proračuna itd.

Što se tiče teme povišenja minimalne plaće na 1.000 maraka, napominje kako to može ići isključivo u paketa s fiskalnim zakonima. Popisivanje obvezne minimalne plaće uz porast sa sadašnjih 600 KM na željenih 1.000, opteretilo bi poslodavce, posebno ako to ne može pratiti i porast produktivnosti, tako da bi lomovi bili neminovni, posebno u nekim branšama pa se ne isključuje gubljenje radnih mjesta.

Nadalje, razgovaramo i o drugim temama, a napose je interesantno i to kako prof. Hadžić opisuje stanje bh. gospodarstva u globalu, odnosno potencijalnu snagu naše ekonomije.

"Kada otvorimo izvještaj Europske komisije, prva rečenica kaže da je BiH na začetku onoga što se zove tržišna ekonomija. Pazite, gotovo 30 godina od završetka rata mi smo iz perspektive Evropske komisije na začetku onoga što se naziva tržišnom ekonomijom i da se firme u ovakvom ekonomskom okruženju vrlo teško mogu boriti s pritiscima Europske unije", napominje prof. Hadžić, uz opasku da su to vrlo ozbiljne konstrukcije.

Naša pitanja odnosila su se i na reformu zakona o PDV-u, financijski sustav i potencijalne opasnosti u turbulentnim vremenima, zanimalo nas je i zašto se sve u političkom sustavu presporo odvija, zašto se ne reagira blagovremeno i odlučno itd.

Međutim, kako ne bismo u ovom uvodnom tekstu opširnije elaborirali sve teme koje sadrži podcast, kazat ćemo još da naš sugovornik jasno i argumentirano govori o većini aktualnosti koje se već mjesecima, u nekim slučajevima i godinama provlače kroz medije: iseljavanje radno sposobne radne snage, unaprjeđenje sustava obrazovanja, modaliteti za podizanje životnog standarda, a sve to u svijetlu provođenja ozbiljnih reformi u svim segmentima.

Poslušajte stoga ovu briljantnu lekciju iz ekonomske teorije i prakse u cijelosti!