Čak 110 km Jadransko – jonske autoceste će prolaziti kroz BiH

Zamjenik ministra komunikacija i prometa Bosne i Hercegovine Saša Dalipagić sudjelovao je na 1. Zajedničkoj konferenciji foruma jadransko – jonskih gospodarskih komora, gradova i sveučilišta koja se održavala u Splitu.

Na Konferenciji zamjenik ministra Dalipagić obratio se skupu sa temom „Mogućnost prolaska Jadransko – jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu“, priopćeno je.

Zamjenik Dalipagić je u početku svoga izlaganja prisutne upoznao da je konkretna aktivnost projekta Jadransko – jonske autoceste nastala kao rezultat dogovora zainteresiranih zemalja na konferenciji Europskih ministara prometa održanog u Ljubljani 2004.godine, a na kojoj je usvojena deklaracija pod nazivom „Strategija razvoja prometne infrastrukture u širem dijelu Europe“, naglasivši da je osnov deklaracije prijedlog proširenja dotadašnjih Pan – europskih koridora usvojenih na Konferenciji u Helsinkiju 1997. godine, pod nazivom „PETRA“, a odnosi se na područja koja su ostala nepopunjena odgovarajućim cestovnim koridorima, prvenstveno na širem području Jugoistočne Europe. U sklopu navedene deklaracije potpisana je zajednička izjava od strane tadašnjih ministara prometa Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Albanije, te naknadno Italije, Slovenije i Grčke, a jedan od elemenata ovog prometnog koridora je Jadransko – jonska autocesta, ukupne dužine oko 1.100. km.

Zamjenik ministra Dalipagić je naglasio da je Bosna i Hercegovina izrazito zainteresirana da Jadransko – jonska autocesta prolazi kroz Bosnu i Hercegovinu i u dužini od 110 km umjesto prvobitno planiranih 7 km. Shodno tome autocesta bi krenula od Počitelja gdje bi bilo inter – regionalno čvorište sa koridorom Vc, prolazila bi kroz Popovo polje do usuglašene spojne točke sa Crnom Gorom na rejonu Aranđelovo/Nudo. Navedena ruta bi znatno utjecala na gospodarski razvoj tog dijela Bosne i Hercegovine i povezivanje ove regije Bosne i Hercegovine sa zapadnom Europom i Azijom.

Zamjenik Dalipagić naglašava da je izrazito važno ovo pitanje usuglasiti sa Republikom Hrvatskom obzirom da je ova trasa već planirana i u prostorno – urbanističkom planu Dubrovačko – neretvanske županije na trasi Ploče – Dubrovnik.

Međutim, JASPERS, konsultantska kuća Europske unije za infrastrukturu, dala je sugestiju Hrvatskoj da se autocesta nebi trebala graditi na navedenoj dionici isključivo iz razloga što bi ometala izgradnju i kasniju poziciju Pelješkog mosta, te da bi obzirom na tešku konfiguraciju terena izgradnja te autoceste bila izuzetno skupa.

Obzirom da je Jadransko – jonska autocesta za Bosnu i Hercegovinu jedan od prioritetnih infrastrukturnih projekata koji istovremeno ima i regionalnu važnost, nadležni organi u Bosni i Hercegovini kontinuirano sudjeluju u svim planiranim aktivnostima u kontekstu Jadransko – jonske inicijative koja je u međuvremenu prerasla u Jadransko – jonsku regiju EU (EUSAIR) sa izrađenom strategijom razvoja, a u kojoj je također istaknut problem slabe prometne povezanosti regije, jugoistočnog dijela Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je izdvojilo 4,4 miliona km za izradu planersko – studijske dokumentacije Jadransko – jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu, rok završetka je 18 mjeseci do početka listopada 2019.godine.

Zamjenik naglašava da je Jadransko jonska autocesta identificirana kao jedan od važnijih projekata za razvoj Bosne i Hercegovine, te je kao takva našla mjesto u entitetskim i državnoj „Okvirnoj strategiji prometa Bosne i Hercegovine za razdoblje od 2016.g. do 2030.godine“.

Dalipagić je predložio zaključke za aktivnosti koje bi se u narednom razdoblju trebale poduzeti po pitanju trase Jadransko – jonske autoceste a to su:

•  Razgovori na razini između Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i Vlade Republike Hrvatske,

•  Trilateralni sastanak između Europske komisije, Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske koji bi vodila komesarka EU za promet Violeta Bulc, a koji je dogovoren prilikom njene nedavne posjete Sarajevu.

•  Uspostavljanje komunikacije sa Dubrovačko – neretvanskom županijom u cilju verifikacije određenih rješenja iz njihovog važećeg Prostornog plana u kontekstu povezivanja sa projektom Jadransko – jonske autoceste kroz Bosnu i Hercegovinu.