BiH ukida subvencije za male hidroelektrane od 2021. godine

U odluci koja bi mogla postati presedan na Balkanu, Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) objavila je 26. studenog da Vlada FBiH, počevši od 2021. godine, više neće pružati subvencije koje podržavaju izgradnju malih hidroelektrana (MHE).

Vodeće globalne organizacije za očuvanje prirodne sredine koje su u rujnu hitno pozvale Vladu FBiH da zabrani nove MHE,  pozdravljaju potez Vlade FBiH,  kao prvi korak u zaštiti tisuće kilometara divljih rijeka Bosne i Hercegovine i ljudi i divljih životinja koji ovise o ovim vodama.

Više od 430 malih hidroelektrana u BiH je do sada izgrađeno, u izgradnji ili je planirano. Počevši od 1. siječnja 2021., subvencije za nove MHE neće više postojati u ovom entitetu, a sredstva predviđena za to preusmjerit će se kao poticaji na obnovljive izvore energije poput sunčeve energije.

Novi bi propisi mogli pomoći u sprečavanju izgradnje barem 162 mala hidroenergetska projekta na 79 rijeka, ali vjerovatno neće moći zaustaviti još 30 projekata na 20 rijeka za koje investitori navodno trenutno imaju dozvole.

"Tako je inspirativno vidjeti da lokalni okolišni aktivizam upotpunjen međunarodnom podrškom potiče rašireno protivljenje ovoj pogubnoj okolišnoj praksi", rekao je Wes Sechrest, glavni znanstvenik i izvršni direktor Global Wildlife Conservation. ''Sada je kritično da Vlada FBiH ispuni svoje obećanje ne samo svojim ljudima, već i građanima cijelog svijeta, koji žele vidjeti zaštitu europskog ''plavog srca''. "

Brane koje se grade za MHE sa sobom nose i izgradnju pristupnih cesta, mostova i dalekovoda. Gradnjom brana, odnosno MHE, uništava se okolna šuma i ugrožavaju se životinje koje tu žive.

Brane na MHE uništavaju ne samo rijeke i okolinu, nego preusmjeravaju i ograničavaju pristup pitkoj vodi lokalnim zajednicama. Gospodarstvo i poljoprivreda sela i okolnih mjesta potpuno ovisi o zdravim, slobodnim i netaknutim rijekama. 

Lokalne zajednice širom države, naprimjer mještani koji žive pored rijeka Neretvice, Kruščice, Kasindolke, Plive, Ugra, Bjelave, Lašve, Doljanke, Bunskih kanala i drugih rijeka protestuju, formirajući ljudski štit da spriječe buldožere da započnu s poslom. Mnogi stanovnici BiH rijeke smatraju dijelom svog identiteta.

"Petnaestogodišnji aktivista iz doline rijeke Neretvice rekao mi je da je ova rijeka srce ljudi iz njegovog kraja", rekla je Marsela Pećanac, osnivačica Fondacije Atelje za društvene promjene - ACT.

“Srce koje trenutno najjače kuca na Balkanu je upravo plavo srce i političari i investitori to znaju. Pored 109 MHE izgrađenih u BiH posljednjih godina, govori se o novim koncesijama za dvije male hidroelektrane u Jajcu, srednjovjekovnom glavnom gradu BiH, koji se nalazi na ušću dvije prekrasne rijeke, Plive i Vrbasa.  Aktivisti pozdravljaju najavljene mjere Vlade FBiH i neće stati dok svaka rijeka u BiH ne bude sigurna od besmislenog razaranja i dok naše rijeke opet ne poteku slobodno."

Osim zahtjeva za ukidanje subvencija za male hidroelektrane, članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također su hitno zatražile od Vlade FBiH da izdavanje okolišnih dozvola u potpunosti prebaci na nivo federacije za sve MHE veće od 150 kW te da se znatno poboljšaju kriteriji i formiranje komisija za analize studija utjecaja na okoliš.

Presudno je da Vlada FBiH ispuni sve zahtjeve, pored ukidanja subvencija, koji su joj uručeni i provede svoja obećanja i odluke u djelo te na taj način dugoročno zaštiti rijeke u FBiH od MHE i sličnih projekata. 

Članice Koalicije za zaštitu rijeka BiH također pozivaju drugi entitet u Bosni i Hercegovini, Republiku Srpsku (RS), da poduzme slične korake. 

Nakon inicijative FBiH ranije ove godine, RS je takođe predložila sličan zaključak o zabrani daljnje izgradnje MHE, ali je Narodna skupština RS odbila prijedlog usprkos zahtjevu lokalnih zajednica.

"Otkazivanje subvencija za hidroenergiju najvažniji je korak za spas rijeka jer ograničava dva temeljna uzroka izgradnje brana: novac i korupciju", rekao je Ulrich Eichelmann, koordinator kampanje Plavo srce iz Riverwatcha.

''Sve dok se ljudi budu mogli bogatiti uništavajući rijeke, gradiće se brane. FBiH može postati pokretač novog trenda za zaštitu rijeka u cijeloj Evropi. Iako je ovaj korak u potpunosti u skladu s EU Green Deal, najava mora postati stvarnost. Draga Vlado FBiH: Europa vas gleda "

Gotovo sve balkanske rijeke su u opasnosti i pod naletom izgradnje MHE, uz planove za izgradnju preko 3.000 brana od kojih je preko 1.000 planirano unutar zaštićenih područja.

U projekte gradnje MHE ulažu lokalni i strani investitori, iz raznih izvora finansiranja, uključujući subvencije za obnovljivu energiju. Pojedini investitori tvrde da hidroenergija može pomoći da BiH dostigne cilj od 40 odsto obnovljive energije (što je među najvišim ciljevima u Evropi), kako bi država bila korak bliže pridruženju Europskoj uniji.

Iako postojeće MHE u BiH proizvode tek oko tri odsto ukupne godišnji proizvodene električne energije u državi, uz ogromnu štetu po okoliš, do sada vlada je nastavljala izdavati dozvole i subvencije za nove male i srednje hidro-projekte koji jako malo doprinose ''obnovljivoj energiji''.

Aktivisti širom svijeta zalažu se za zaštitu ''plavog srca'' europskog kontinenta na sličan način kako je to napravljeno u SAD sa Zakonom o divljim rijekama (Wild and Scenic Rivers Act) koji štiti rijeke od prirodnog, kulturnog i rekreacijskog značaja. Oni bi također željeli vidjeti ustavnu zaštitu vode i pravo na čistu vodu u cijeloj BiH.

Rijeke između Slovenije i Albanije, uključujući i rijeke u Bosni i Hercegovini, smatraju se najvažnijim čvorištem za ugroženu biološku raznovrsnost slatkih voda u Europi. Šezdeset devet vrsta koje žive u ovim rijekama ne živi nigdje drugdje u svijetu.

Balkanske rijeke - poznate i kao „plavo srce“ Europe - su dom za pastrmku glavaticu, mekousnu i prespansku pastrmku; ugroženu (ili dunavsku) mladicu; ugroženog balkanskog risa i ugroženog bjelonogog raka. One pružaju kritično važno stanište za mnoge od 113 ugroženih vrsta slatkovodne ribe na Balkanu.

Prema stručnjacima za slatkovodne vode, ako se ovi planovi realizuju, najmanje 10 odsto europskih vrsta slatkovodne ribe će izumrijeti ili biti na ivici izumiranja.

Međunarodna unija za zaštitu biološke raznovrsnosti u slatkovodnim ekosistemima trenutno ispituje prijedlog za proglašenje 11 ključnih područja biološke raznovrsnosti u BiH, s mogućnošću proširenja, i ističe da su ova mjesta od globalne važnosti za zdravlje planete i održanje biološke raznovrsnosti.