BiH propadaju milijarde u Hrvatskoj - Tko je kriv?

Duže od 30 godina Bosna i Hercegovina je bez riješenog statusa imovine u Hrvatskoj. Imovina koja je nekada pripadala BiH, odnosno objekti, nalaze se uz more i na najatraktivnijim lokacijama. Prema nekim procjenama, vrijede više od 10 milijardi KM, piše Oslobođenje.

Atraktivne lokacije

Trećinski dio JANAF-a, Luka Ploče, Šipadova luka u Šibeniku, Agrokomercovi dijelovi luka u Kopru i Rijeci, Plućna bolnica u Cavtatu, na desetine hotelskih kompleksa - od Hidrogradnjinog u Baškoj Vodi do udjela u dubrovačkim hotelima, ogromna atraktivna zemljišta na jadranskim otocima i uz obalu, sindikalna odmarališta i sindikalne vile, rezidencijalni objekti republičkih organa Bosne i Hercegovine, Vis 1, Vis 2 u Dubrovniku, dvorac u Trstenom (u kojem baškare ruski oligarsi), kao i veći broj luksuznih stanova na nepoznatim adresama, od Zagreba pa duž cijele obale... Sve to pripada BiH.

”Više od deset godina sam upozoravao na taj problem. Imam podatke o svoj imovini u BiH i procjena je da ta imovina vrijedi više od 10 milijardi KM. Državni prvobranilac je bio dužan da se brine o tome, ali on nije preduzimao ništa. Za 30 godina u potpunosti je vraćena samo jedna nekretnina i to dječiji vrtić. Jednostavno, nije bilo interesa vlasti”, tvrdi prof. dr. Ramo Atajić.

Bivši pravobranitelj BiH pak ističe da je činio sve što je bilo u njegovoj moći, ali da iz ove institucije nisu uspjeli puno toga učiniti, posebno nakon odluke o usvajanju Zakona o upravljanju državnom imovinom 2018. godine u Hrvatskoj, po kojem se u zakup mogu dati nekretnine na koje je ranije postojala zabrana raspolaganja. Radi se o koncesijama odobrenim na period od 30 godina.

”Imovina koju je Hrvatska imala u BiH je uglavnom zaštićena i vraćena za razliku od naše imovine u njihovoj zemlji. Neki drugi subjekti je koriste, a imamo informacije da je ta imovina uzurpirana i da se daje na dugoročni zakup. Podnosili smo tužbe, uključivali se u postupke, tražili upise i povrate, međutim, stavovi hrvatskih sudova su bili takvi da nema mogućnosti da se imovina vrati”, kazao je bivši pravobranitelj BiH Ismet Velić.

Nepostojanje interesa

Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero ističe da je dugogodišnje nepostojanje interesa vladajućih struktura u obje zemlje, ustvari, rezultat politike dva HDZ-a.

”Dugo zanemarivana tema, a kadrovi koji su kontrolirali pasivni podbilans BiH, neprovođenjem aneksa G, nažalost, više su radili u korist Hrvatske, nego u korist BiH. To nije slučajno, jer oni koji su bili nadležni za to pitanje su u kontinuitetu bili kadrovi HDZ-a BiH. Svi su nosili HDZ-ov stranački dres i vodili se političkom agendom matičnog zagrebačkog i domaćeg Čovićevog radnog zadatka”, konstatuje Cero.

Hrvatska ne želi, odnosno smatra da je protivno njenom zakonskom okviru, provoditi anekse bečkog sukcesijskog sporazuma, a umjesto njega inzistira na sklapanju bilateralnog sporazuma sa svakom pojedinom zemljom. Takvi sporazumi postoje sa Sjevernom Makedonijom i Slovenijom, a sa te dvije zemlje je to prilično dobro riješeno.

Uloga OHR-a

”Mislim da ne bi trebao biti problem formirati zajedničku radnu skupinu, sklopiti bilateralni sporazum i na taj način riješiti sve probleme koji se tiču imovine”, govori Davor Gjenero, politolog i nezavisni politički konsultant iz Hrvatske.

U najavi sastanka Vlade RH i Vijeća ministara BiH, zakazanoj za 20. lipanj, naći će se pitanje imovinskopravnih odnosa dvije države. Kako će se političari iskazati po pitanju imovine u susjednoj Hrvatskoj, ostaje da se vidi nakon sjednice, a naš sagovornik ističe da se u rješavanje ovog problema mora uključiti i visoki predstavnik.

”Tema imovine se mora naći na zajedničkoj sjednici Vijeća ministara BiH i Vlade Republike Hrvatske. Smatram da se u ovo pitanje treba uključiti i visoki predstavnik Christian Schmidt jer je imovina u Hrvatskoj sastavni dio rješavanja problema državne imovine. Schmidt ima mehanizme, kojima bi napokon nakon 32 godine uveo Bosnu i Hercegovinu u posjed njene imovine u Hrvatskoj. Svakako, od njega očekujem da o ovom problemu izvijesti europskog pravobranitelja, jer se nepoštivanje sporazuma događa na teritoriju EU”, zaključuje Cero.